Budući da se s ministrom nisu uspjeli dogovoriti, pomoć su tražili od premijera Milanovića. Na brojne dopise i pozive na sastanak kako bi mu ukazali na probleme koji bi se mogli dogoditi u poljoprivredi, nisu dobili odgovor, prisjeća se Brlošić. No kada su zbog suše, ali i nepravovremenog reagiranja Vlade problemi eskalirali, premijer i resorni ministar posjetili su istočnu i zapadnu Slavoniju i seljacima pokazali razumijevanje za njihove probleme, ali nisu im ponudili pomoć jer u državnom proračunu za to nema novca. U obilazak slavonskih polja, međutim, nisu pozvali predsjednika HPK, niti predstavnike županija koje su nadležne za provedbu projekata navodnjavanja.

Vaučerima se mogla smanjiti šteta

- Ministru smo predložili da se, ako nema novca, problem može riješiti vaučerima i vrijednosnim papirima. Kao rok naplate mogao se odrediti, primjerice, 30. rujna i država bi tada novac isplatila našim dobavljačima repromaterijala, a mi bismo sjetvu proveli na vrijeme i imali znatno bolje rezultate i manje štete nego što imamo danas, ogorčen je Brlošić koji zaključuje da Vlada ne vodi dovoljnu brigu o poljoprivredi.

Dolazak premijera Milanovića i ministra Jakovine prije nekoliko dana u Slavoniju pratio je preko televizije.

- Vidio sam da premijer nije znao odgovoriti na pitanja seljaka, dakle u Slavoniju je došao nespreman. Njegovi ga savjetnici nisu uputili u to što je elementarna nepogoda i kakve su njezine posljedice, što ona znači za selo, ruralna područja i obiteljska gospodarstva. Drago nam je što su posjetili Slavoniju, ali njihovim izjavama nismo zadovoljni. Ne može se doći i reći da nemaju novca. Bilo bi mudrije da je premijer pozvao župane i članove komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda te u Zagrebu okupio Vladu, svoje savjetnike i druge stručnjake kako bi izradili model pomoći selu i poljoprivredi, ustvrdio je Mato Brlošić.

Predsjednik HPK ocjenjuje katastrofalnim što hrvatska poljoprivredna proizvodnja nije dostigla razinu otprije dvadeset godina. Suše se pojavljuju sve učestalije posljednjih godina, a Hrvatska nema izgrađene sustave za navodnjavanje i odvodnju te obranu od elementarnih nepogoda. Zbog toga trpe ne samo seljaci, nego i građani koji će zbog slabijeg uroda poljoprivrednih proizvoda već najesen kupovati skuplju hranu.

Brlošić ističe da poljoprivredna proizvodnja nije jeftina i navodi primjer Švicarske, gdje po hektaru obradive površine ulažu dvadesetak tisuća eura, dok se kod nas ulaže manje od tisuću eura. Smatra i da velike sustave u poljoprivredi mora graditi država, kao što gradi željezničku i cestovnu infrastrukturu.

- Daj Bože da smo akumulacijskih jezera izgradili toliko koliko imamo kilometara autocesta. Hrana je strateški proizvod i samo će država koja sama proizvodi vlastitu hranu moći živjeti u blagostanju. Budemo li je morali uvoziti, proći ćemo kao s naftom koju plaćamo sve skuplje.

Brlošić drži da će država morati ulagati više od milijarde kuna godišnje u projekte navodnjavanja, jer 600 milijuna kuna koliko Vlada planira, neće biti dovoljno. Najavljuje i još jednu elementarnu nepogodu o kojoj se još javno ne priča puno – stočarstvo!