SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NUŽNA POMOĆ
 
Migranti su europski problem, a ne samo problem BiH
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 21.06.2018. - 09:48:52
SARAJEVO - Politički dužnosnici i analitičari slažu su u ocjeni da BiH i druge balkanske zemlje ne mogu same riješiti problem neregularnih migracija. Kažu da je nužan veći angažman EU-a.

Kada je Mađarska prije tri godine (u srpnju 2015.) podigla ogradu na granici sa Srbijom kako bi spriječila migrante iz Azije da ulaze u Europsku uniju (EU), bilo je jasno da će sve veći broj migranata, uglavnom izbjeglica iz azijskih kriznih područja, potražiti nove putove za odlazak u zapadne zemlje. Ubrzo je uspostavljena „nova balkanska ruta" koja iz Azije i Afrike, preko Grčke, Albanije, Crne Gore i Srbije vodi u Bosnu i Hercegovinu, državu koja s EU-om (Republikom Hrvatskom) ima granicu dugu više od 1.000 kilometara.

Krajem 2017. i početkom 2018. godine počeli su stizati izvještaji o pojačanom dolasku migranata u BiH. U ovu zemlju u sve većem broju počinju dolaziti migranti iz Pakistana, Afganistana, Sirije, Iraka te država sjeverne Afrike. Iz Azije se do BiH, prema svjedočenjima migranata iz Pakistana i Afganistana, putuje i dvije godine, pri čemu se krijumčarima i korumpiranim službenicima daju velike svote novca. Migranti granicu između BiH i Srbije te BiH i Crne Gore prelaze na više lokacija, nakon čega se upućuju u unutrašnjost, u Sarajevo i prema krajnjem zapadu zemlje – do Velike Kladuše i granice s Hrvatskom. Migranti su u Sarajevu nedavno podigli i šatorsko naselje u centru grada, nakon čega su ih vlasti prebacile u izbjeglički centar Salakovac kod Mostara.

Vlasti Velike Kladuše izjasnile su se protiv smještaja migranata na području ove općine. Nadležni tvrde da je sigurnost građana ugrožena, što potvrđuje i nedavni slučaj ubojstva prilikom međusobnog obračuna migranata u ovoj bh. općini. Tučnjave migranata zabilježene su i u prihvatnom centru Salakovac u Hercegovačko-neretvanskom kantonu gdje je jedna osoba izbodena nožem. Ovi slučajevi zabrinuli su lokalne stanovnike koji traže efikasniji angažman policije i izražavaju sve glasnije negodovanje zbog boravka migranata na tim područjima.

Migranti se preko Velike Kladuše, gradića u sjeverozapadnoj BiH na granici s Hrvatskom, nastoje domoći hrvatskog, odnosno teritorija EU-a. Kao krajnje odredište najčešće navode Njemačku, ali i druge države EU-a poput Italije i Austrije. Zato su policije BiH i Hrvatske pojačale nadzor granice kako bi spriječile ilegalne prelaske migranata iz BiH u EU. Na području Velike Kladuše migranti u manjim i većim skupinama pokušavaju preći granicu na više lokacija. Policija je intervenirala u nekoliko navrata, dok je međunarodni Granični prijelaz Maljevac nakratko bio i zatvoren.

Granična policija BiH pojačala je kontrolu bh. granice radi sprječavanja ilegalnih migracija, a nastoje se spriječiti ilegalni prelasci migranata iz Srbije i Crne Gore na teritorij BiH. Direktor Granične policije BiH Zoran Galić traži veću fleksibilnost timova na terenu, jer migranti pronalaze nove pravce kretanja, šumske i teško prohodne putove, uključujući prelaske rijeka.

„Višemjesečni pojačani angažman GP te nedostatak kadrova iscrpio je ljudske i materijalno-tehničke kapacitete", upozorio je Galić.

On je podsjetio da se od utorka (20.6.) u nadzor istočne granice BiH uključuju i policijske snage Brčko Disktrikta i bh. entiteta Republike Srpske (RS).

Politički analitičar i nekadašnji suradnik Međunarodne grupe za krize (ICG) Srećko Latal smatra da BiH, poput ostalih balkanskih zemalja, nije u stanju samostalno se nositi s ovim problemom.

„Evidentno je da se BiH, zbog svoje unutarnje situacije, još teže nosi s ovim problemom u odnosu na susjedne zemlje jer, pored ekonomskog, sigurnosnog i humanitarnog aspekta, također ima naglašene i dodatne političke i etničke elemente. Bez ozbiljnije pomoći EU-a bojim se da će BiH i ostatak Balkana, tijekom ove godine još dublje ući u migrantsku krizu s potencijalno ozbiljnim posljedicama", kaže Latal za Deutsche Welle.

Praksu zatvaranja granica za migrante prva je uvela Mađarska praveći ograde na granici sa Srbijom kako bi spriječila prelazak migranata. Latal upozorava da će i BiH, htjela to ili ne, morati slijediti primjer ostalih zemalja u slučaju zatvaranja granica.

„Ako dođe do zatvaranja granica, prije svega Hrvatske, vrlo je izvjesno da će BiH morati pokušati zatvoriti svoje granice, prvenstveno istočne. Sada je veliko pitanje, imajući u vidu karakterističan teren na Balkanu, je li tako nešto uopće moguće u potpunosti učiniti, bilo između BiH i Hrvatske, bilo između BiH i Srbije te BiH i Crne Gore. Mislim da će tu, u svakom slučaju, biti potrebna puno konkretnija, brža pomoć EU-a", zaključuje Latal.

Podršku EU-a traže i dužnosnici BiH. Ministar sigurnosti ove zemlje Dragan Mektić kazao je u utorak (19.6.) u Bruxellesu, na sastanku ministara unutarnjih poslova Zapadnog Balkana, da ilegalne migracije zahtijevaju zajednički europski pristup. Ministri su zaključili da jačanje kontrole granica, borbe protiv krijumčarenja ljudi i zajedničko suzbijanje ilegalnih kretanja ljudi ostaju prioriteti EU-a i država Zapadnog Balkana. EU je, u međuvremenu, odobrio 1,5 milijuna eura za pomoć migrantima u BiH. To može olakšati privremeno zbrinjavanje migranata u ovoj zemlji, ali neće zaustaviti tokove „nove balkanske rute". U BiH je do 17. lipnja 2018. godine ušlo 6.643 migranta, dok je zahtjev za azil u ovoj zemlji podnijelo njih 611. Procjenjuje se da „novom balkanskom rutom" više od 50.000 ilegalnih migranata želi ući u BiH.