SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PROMJENE
 
Mijenja se regulativa: Koje profile radnika traži Njemačka?
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 09.07.2018. - 08:30:26
BERLIN - U Njemačkoj postoji više od 50 različitih dozvola za boravak. Tako postoje, primjerice, viza za umjetnike, dozvola za privremeni boravak, dozvola za stalni boravak, Plava karta Europske unije za visoko-kvalificirane radnike i još puno propisa i pravila. Jedan zakon o imigraciji u Njemačkoj ne postoji.

Zahtjev da se donese zakon o imigraciji spada već godinama u program SPD-a, ali je uvijek nailazio na otpor konzervativnih koalicijskih partnera CDU-a i CSU-a.

„Njemačka nije useljenička zemlja" govorili su konzervativci.

Kasnije je zakon o imigraciji blokiran s napomenom da već ima dovoljno zakonskih propisa i da poseban zakon nije potreban.

Ali, socijaldemokrati to vide sasvim drukčije:

„Trenutna pravila o imigraciji su birokratsko čudovište", žali se o političar SPD-a Burkhard Lischka u razgovoru za DW. Njemačkoj je potreban „jednostavan, jasan i razumljiv zakon o imigraciji", ako ni zbog čega drugog a onda zbog toga da bi se zemlja mogla natjecati za najbolje strane kvalificirane radnike.

U međuvremenu su stranke Unije (CDU/CSU) spremne razgovarati o zakonu o imigraciji – ali ne pod tim imenom.

„Osnovnu orijentaciju nudi koalicijski sporazum. A tamo govorimo o zakonu o imigraciji kvalificiranih radnika", naglašava Philipp Amthor za DW. Zastupnik CDU-a u Bundestagu i član Odbora za unutarnje poslove kaže da za njega kao i za cijelu Uniju imigracija znači: doseljavanje radnika. „Mi nemamo premalo migracije", kaže Amthor.

Štogod to na koncu značilo: ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer u listopadu želi predstaviti nešto što bi moglo biti nalik jednom zakonu o imigraciji. Sadržaj je još uvijek nejasan.

Prije izbora je SPD predstavio koncept koji se umnogome zasniva na modelu Kanade: u Njemačku bi godišnje mogao ući fiksni broj imigranata koji bi bili izabrani na osnovu bodovnog sustava. Bodovi se dobivaju za obrazovanje, radno iskustvo, znanje njemačkog jezika i rođake u Njemačkoj. Na izradi ovog koncepta je radio Karamba Diaby, zastupnik SPD-a u Bundestagu: „Zakonom o imigraciji želimo osigurati transparentnost i pokazati tko i na osnovu kojih kriterija može doći živjeti i raditi u Njemačkoj."

Prema tom modelu, teoretski bi bilo moguće imigrirati u Njemačku bez konkretne ponude za posao. To je razlog zbog kojeg političari Unije odbacuju sve modele koji se zasnivaju na bodovnom sustavu.

„Kad je u pitanju imigracija, jedna stvar mora biti jasna", kaže Armin Schuster iz CDU-a: „Imigracija u Njemačku se odvija putem pristupa tržištu rada." To znači: nema dolaska bez konkretne ponude za posao.

Ali, čak i u Uniji CDU/CSU-a je sada jasno da su sadašnja pravila suviše složena, potvrđuje i Philipp Amthor. Zbog toga je najvjerojatnije da će budući zakon o imigraciji rezimirati i raspetljati već postojeća pravila - što bi također bilo u smislu Vijeća stručnjaka za migraciju.

U svom godišnjem izvješću to vijeće za Njemačku kaže da ima „najliberalnije propise o imigraciji u svijetu" – ali, samo za visoko-kvalificirane osobe. Lakši pristup se mora stvoriti za ljude koji imaju niže, ali u njemačkoj tražene kvalifikacije. Philipp Amthor kaže: „Ne radi se samo o indijskom superinformatičaru, već – i to mogu potvrditi iz moje izborne jedinice na Usedomu – i o ukrajinskom kuharu."