SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
IZMJENE ZAKONA
 
Mirovinska društva moći će ulagati u druge mirovince
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 02.01.2018. - 13:31:16
ZAGREB - Mirovinska društva, koja upravljaju obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, ubuduće će moći stjecati udjele, odnosno vlasništvo, u drugim mirovinskim društvima. 

Novina je to koju Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predlaže izmjenama i dopunama zakona o obaveznim mirovinskim fondovima koji skrbe o pet posto prikupljenih doprinosa osiguranika u drugom stupu obavezne kapitalizirane štednje, odnosno dobrovoljnima koji upravljaju dobrovoljno uplaćenim sredstvima u treći neobavezni stup mirovinske štednje, piše Novi list.

Kako se zakonskim izmjenama predlaže, ulaganja u druga mirovinska društva bit će moguća neovisno radi li se o društvu koje upravlja obveznim ili dobrovoljnim mirovinskim fondovima, ima li to društvo sjedište u Hrvatskoj, drugoj državi članici ili trećoj državi. Time će se, smatraju u resornom ministarstvu domaćim mirovinskim društvima omogućiti sloboda poduzetništva, kao i »širenje i jačanje njihovih pozicija«.

U Hrvatskoj djeluju četiri obavezna mirovinska fonda, a svaki od njih »raspolaže« s tri kategorije mirovinskih fondova – A, B, C – koje se, s obzirom na razdoblje umirovljenja članova, međusobno razlikuju po ograničenjima ulaganja i investicijskoj strategiji. Odnosno, s obzirom na različite kategorije obveznih mirovinskih fondova, zapravo ih djeluje 12.

Ulagačke promjene koje resorno ministarstvo predlaže znače da bi, primjerice Allianz ZB, društvo koje upravlja s tri AZ obvezna mirovinska fonda ubuduće moglo steći udio u vlasništvu PBZ Croatia osiguranju društvu koje upravlja s tri fonda PBZ Croatia osiguranja, ali i obrnuto. I jedno i drugo društvo, kao i preostala dva upravljača mirovinskim fondovima, Raiffeisen te Erste, osim u međusobna vlasništva moći će investirati i izvan Hrvatske. No, pri ulaganjima se mirovinskim društvima zabranjuje isključivo oslanjanje na kreditne rejtinge koje su izdavateljima dionica dodijelile rejting agencije. Mirovinska društva, naime, morat će uspostaviti »sveobuhvatan i učinkovit proces procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u koje društvo namjerava ulagati ili ulaže imovinu mirovinskih fondova«.

Imovinom mirovinskih fondova ubuduće će se smatrati i novac koji imaju na računima banaka. To je daleko šira definicija imovine mirovinskih fondova od sadašnje, s obzirom na to da oni trenutačno novac mogu držati isključivo na računu svog depozitara, a na drugim računima samo kada je to potrebno kako bi se realiziralo ulaganje.

- Dosadašnja mogućnost držanja novca isključivo na računu kod depozitara prepoznata je kao sistemski rizik u slučaju propasti depozitara, koji naročito dobiva na značaju u razdobljima prije upisivanja državnih obveznica za račun obveznih mirovinskih fondova, kada se na takvom računu drže značajni novčani iznosi, navodi se u objašnjenju zakonskih izmjena. Postojeći rizik, kako se objašnjava, ubuduće će se smanjiti jer će fondovi moći držati na računima u više kreditnih institucija.

Tijek kretanja tog novca morat će pratiti depozitar mirovinskog fonda.

Mirovinski fondovi kategorije A i B, prema sadašnjim zakonskim odredbama, iznimno mogu uložiti i više od 10 posto, ali maksimalno do 20 posto imovine mirovinskog fonda u novac na računu i to na rok od najviše 14 dana. Ubuduće će na tu ulagačku iznimku imati pravo i fond kategorije C. Kao što se i najavljivalo osiguranike koji sami ne odaberu obvezni mirovinski fond, Središnji registar osiguranika (REGOS) rasporedit će u jedan od fondova kategorije B u roku od mjesec dana, umjesto u roku od šest mjeseci.