SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
MNSE
 
Montenegroberza: Strani fondovi polaku kupuju, nedostaju državne obveznice
Autor/izvor: SEEbiz / Vijesti
Datum objave: 05.01.2014. - 12:41:16
PODGORICA - Očekivanja stručnjaka i učesnika tržišta kapitala o dešavanjima u 2014. su različita, jer se jedni uzdaju u povezivanje Montenegroberze i Istanbulske berze i novi talas stranih investicija, a drugi smatraju da se oporavku ne treba nadati dok se ne vrati povjerenje u institucije i prekine praksa privatizacija na štetu manjinskih akcionara.
Na Montenegroberzi je prošle godine ostvaren promet u iznosu od 30.771.603 eura, što je za 5,64 odsto manje u odnosu na 2012. Prosječno ostvareni promet po mjesecima u 2013. bio je 125.000 eura, dok je prosječan broj poslova iznosio 26.

Indeks koji prati dinamiku i kretanje 20 najlikvidnijih akcija kompanija, u odnosu na početak prošle godine, ostao je na gotovo istom istom nivou, dok je fondovski indeks zabilježio pad vrijednosti od 0,86 odsto.

Najviše se trgovalo akcijama Crnogorskog telekoma - za oko 6,7 miliona, Crnogorskog elektroprenosnog sistema za oko 2,4 miliona, akcijama hotelsko-turističkog preduzeća Primorje za 1,8 miliona, dionicama Budvanske rivijere i Jugopetrola po 1,7 miliona.

Kao negativnu stranu tržišta, direktor Montenegroberze izdvaja nedostatak dužničkih hartija od vrijednosti, prije svega državnih obveznicaNa Montenegroberzi krajem prošle godine posredovalo je u trgovini 11 brokerskih kuća, dvije manje u odnosu na 2012. Kao najznačajniji događaj na tržištu kapitala tokom 2013. izdvaja se, ipak, ulazak Istanbulske berze u akcionarsku strukturu Montenegroberze.

"Uspostavljeno partnerstvo predstavlja važni pozitivni signal jer je jedna od najmoćnijih evropskih berzi pronašla interes i prepoznala potencijale našeg tržišta", rekao je direktor Montenegroberze Gojko Maksimović.

On je kao pozitivan signal naveo ulazak novih američkih i drugi inostranih fondova koji su ulagali značajne iznose novca.

Kao negativnu stranu tržišta, Maksimović izdvaja nedostatak dužničkih hartija od vrijednosti, prije svega državnih obveznica.

„Sigurno da bi ostvareni rezultati na tržištu bili značajno bolji da smo imali aktivniju državnu politiku u ovoj oblasti. Kao negativno obilježje možemo izdvojiti i ulazak Kombinata aluminijuma u stečaj, jer su akcije te kompanije bile jedne od traženijih akcija u periodu investicionog buma kod sektora stanovništva. Ulaskom kompanije u stečaj, njihova ulaganja su izgubila vrijednost", naglasio je Maksimović.

Ukupni priznati dugovi KAP-a iznose 360 miliona i oko sedam puta su veći od procijenjene vrijednosti imovine tog preduzeća koju prodaju. To znači da će likvidacijom KAP-a akcionari ostati bez svog vlasničkog uloga.

Maksimović je dodao da u prvoj polovini 2014. planiraju organizaciju investicionog "Road showa" u Istanbulu, na kojem bi crnogorske kompanije predstavile svoje poslovanje potencijalnim investitorima.

Direktor društva Prima koje upravlja HLT-om Vitomir Joksimović je ocijenio da je i "ono malo ozbiljnijih transakcija koje su realizovane od strane pojedinih inostranih investitora usljed administrativnih zavrzlama poništeno i time je tržište dodatno "ubijeno". On je istakao da 2013. treba što prije zaboraviti.

"Od najavljenih privatizacija ne očekujemo prevelike pozitivne efekte na tržište kapitala. Najnoviji primjer privatizacije Kontejnerskih terminala to potvrđuje. Početni zamah u trgovanju akcijama ovog emitenta je brzo stao. Uslovi privatizacije su takvi da od njih nema koristi za manjinske akcionare, jer se akcenat uglavnom stavlja na socijalnu komponentu koja je u gotovo svim elementima suprotna interesima manjinskih vlasnika kapitala", istakao je Joksimović.

Oni za sada nijesu donijeli odluku hoće li prodati akcije Kontejnerskih terminala.

"Imajući ranija negativna isklustva u privatizacijama kompanija u državnom vlasništvu (primjer Lovćen osiguranja) menadžment će u skladu sa odvijanjem situacije u vezi sa samim procesom privatizacije donijeti adekvatnu odluku", dodao je Joksimović.

Što se tiče HLT fonda, on napominje da je taj fond "i pored poznatih zloupotreba prethodnog menadžmenta, izvršio transformaciju i uskladio poslovanje sa važećim zakonskim propisima".

"U segment Otvorenog investicionog fonda HLT situacija je stabilna i evidentan je umjeren, ali konstantan porast vrijednosti investicionih jedinica. U dijelu koji se odnosi na Zatvoreni investicioni fond HLT, imajući u vidu da su sve inicijative menadžmenta prema bankama i regulatoru ostale bez adekvatnog odgovora, ne treba očekivati puno", smatra Joksimović.

S obzirom da je najavljeno interesovanje za privatizaciju Jadranskog brodogradilišta i Instituta "Dr Simo Milošević", Gojko Maksimović očekuje da trgovanje tim akcijama ove godine bude veće.

"Kako je kod jedne i druge kompanije velika količina akcija u slobodnom prometu, za tržište je od većeg značaja, šta će se nakon privatizacije desiti sa kompanijom. Nadam se da će "strateški investitor" kroz investicione procese, uspjeti da od njih napravi zdrave i profitabilne kompanije i da će akcionari u budućim godinama kroz prihode od dividende osjetiti uspješnost privatizacije. Ako u startu budemo imali otkup akcija od strane novog vlasnika, to predstavlja još jedan udarac za tržište kapitala, jer opet kroz taj proces gubimo instrumente", istakao je Maksimović.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.