SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ZADUŽENOST
 
Na kraju drugog tromjesečja javni dug 81,9 posto BDP-a
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 04.10.2017. - 16:48:00
Zadnja izmjena: 04.10.2017. - 21:37:34
ZAGREB - Na kraju lipnja javni dug Hrvatske iznosio je, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), 287,3 milijarde kuna, ili 81,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pri čemu je dug manji za 1,8 milijardi kuna u odnosu na kraj prošle godine, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Pad javnog duga od početka godine "posljedica je vrlo povoljnih kretanja u proračunskoj statistici koja je u prvoj polovici godine zabilježila blagi suficit", ističu analitičari RBA.

Dodaju da je u tom razdoblju udio javnog duga u BDP-u smanjen za 1,8 postotnih bodova, što se, osim apsolutnom smanjenju obveza države, zahvaljuje i nastavku rasta gospodarstva.
No, u odnosu na kraj drugog tromjesečja prošle godine, javni dug porastao je za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto.

Analitičari RBA objašnjavaju da je to odraz rasta unutarnje komponente javnog duga koja je krajem lipnja ove godine dosegnula 183,6 milijardi kuna, što je za 9,2 milijarde ili 5,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

U istom je razdoblju inozemna komponenta javnog duga smanjena za 7,5 milijardi kuna ili 6,7 posto, na otprilike 104 milijarde kuna.

Tako je udio unutarnje komponente javnog duga u ukupnom dugu porastao na 63,9 posto na kraju lipnja, dok je u istom lanjskom razdoblju iznosio 61,1 posto.

"Rastu unutarnje komponente javnog duga doprinijeli su visoka likvidnost i razmjeno povoljni uvjeti zaduživanja na domaćem tržištu podržani ekspanzivnom monetarnom politikom", objašnjavaju analitičari RBA i dodaju da je to rezultiralo smanjenjem vanjske ranjivosti zemlje na kretanja na inozemnim tržištima.

Poručuju i da će, bez obzira na relativna poboljšanja u kretanju javnog duga, visoki troškovi servisiranja dugova i u idućem razdoblju vršiti pritisak na javne financije.

"Iskorištavanje razdoblja povoljnih gospodarskih kretanja, kao priliku za ostvarivanje proračunskih suficita i smanjenje javnog duga, stvorilo bi širi prostor za protucikličko djelovanje u vrijeme negativnih gospodarskih kretanja", poručuju analitičari RBA.

No, smatraju i da bi, u uvjetima gospodarske rasta i solidnih priljeva u proračun, manjak općeg države u 2017. mogao biti niži od prvotnih projekcija, zadržavajući se oko 1 posto BDP-a.

"Posljedično, Hrvatska bi, uz solidan primarni suficit, trebala bilježiti pad udjela javnog duga u BDP-u", zaključuje se u analizi RBA.