SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
MIROVINCI
 
Naknade dobrovoljnih mirovinskih društava od sada na internetskoj stranici HANFA-e
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 20.12.2017. - 15:30:33
ZAGREB – U skladu s načelom transparentnosti te radi boljeg upoznavanja javnosti s dobrovoljnom mirovinskom štednjom Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) od sada će na svojim internetskim stranicama objavljivati naknade svih mirovinskih društava za upravljanje otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a kako bi građani prilikom odabira fonda mogli lakše usporediti uvjete dobrovoljne mirovinske štednje. 

Naknade koje zaračunavaju društva za upravljanje otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima krajem studenog iznosile su:   



Naknade će biti redovito ažurirane te su dostupne na web stranici www.hanfa.hr u sklopu MS Excel dokumenta koji sadržava mjesečna izvješća na ovom linku. 

Naknade koje naplaćuje mirovinsko društvo, u skladu s prospektom i statutom fonda, služe za pokrivanje tekućih troškova poslovanja mirovinskog društva, a uključuju: ulaznu i izlaznu naknadu, naknadu za upravljanje, naknadu za troškove revizije fonda, naknadu depozitaru te troškove, provizije ili pristojbe vezane uz stjecanje ili prodaju imovine fonda. 

Visina naknada nije i ne smije biti jedini faktor koji utječe na izbor mirovinskog fonda, već u obzir treba uzeti i strategiju ulaganja. Iz prospekta fonda može se saznati strategija ulaganja fonda te uočiti da oni fondovi koji su više izloženi dioničkim tržištima naplaćuju veću upravljačku naknadu nego oni koji su značajnije izloženi, donekle manje zahtjevnim, obvezničkim tržištima.

O utjecaju naknada za dugoročan prinos koji će fond ostvariti za svoje članove najbolje svjedoči sljedeći primjer – za model je uzet član dobrovoljnog mirovinskog fonda koji tijekom 20 godina, svake godine, ulaže 5.000 kuna u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Tim godišnjim iznosom član fonda ostvaruje pravo na maksimalna državna poticajna sredstva (DPS) u iznosu od 750 kuna godišnje. 

U našem primjeru prosječan godišnji prinos (PGP)  u promatranom razdoblju od 20 godina, uz  naplatu naknade za upravljanje od dva posto, iznosi 3,5 posto godišnje. Ukoliko društvo za upravljanje zaračunava nižu stopu naknade za upravljanje, na primjer 1,5 posto godišnje, tada će prosječan godišnji prinos biti veći i iznosit će četiri posto godišnje. 



Nakon isteka 20 godina ulaganja, konačna vrijednost uloženog uvećano za prinos (uključujući i državna poticajna sredstva*), u primjeru naknade za upravljanje od dva posto bit će 167.573 kune. Ukoliko je mirovinsko društvo imalo nižu naknadu za upravljanje, onu od 1,5 posto, ukupna vrijednost na kraju ulaganja bit će veća i iznosit će 177.619 kuna. To pokazuje da i naizgled mala razlika u visini naknade za upravljanje, od 0,5 postotnih bodova, u konačnici, kroz vremensko razdoblje od 20 godina, rezultira značajnom financijskom razlikom od čak šest posto. Iako društva zaračunavaju i druge vrste naknada, osim one za upravljanje, one su ili jednokratne ili relativno male, pa naknada za upravljanje ima najveći utjecaj na dugoročan prinos. 

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.