SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KAŠNJENJE
 
Ni ove godine ništa od spomen-područja Goli otok
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 16.02.2014. - 09:56:04
ZAGREB - Projekt Spomen-područja Goli otok neće zaživjeti niti ove godine, osam godina otkako je saborski Odbor za ljudska prava pokrenuo tu incijativu.

Dok u Ministarstvu kulture ističu kako novca nema, iz Udruge bivših logoraša Golog otoka "Ante Zemljar" odgovaraju da ako resorno ministarstvo neće financirati onda su oni samo spremni iznaći sredstva, dok je struka složna da sve žrtve zaslužuju primjereno sjećanje.

U Prijedlogu plana normativnih aktivnosti Ministarstva kulture za ovu godinu nije predviđeno donošenje Zakona o spomen području Goli otok. Ministarstvo ne raspolaže sredstvima za formiranje i održavanje takvog spomen područja o kojem, kao i u drugim dijelovima Hrvatske, treba odlučiti i preuzeti brigu lokalna zajednica, stoji u odgovoru resornog ministarstva na Hinin upit o tom projektu.

Odbor za ljudska prava ovih je dana opet pozvao vladu da žurno uputi u saborsku proceduru Prijedlog zakona o Spomen-području Goli otok, podsjećajući kako je inicijativa za donošenje zakonskog okvira pokrenuta prije više od osam godina kao i da su u tom razdoblju provedene sve potrebne pripremne radnje, a izrađen je i Nacrt prijedloga zakona o tom spomen-području.

Priča je započela još 2005. kada se Udruga Goli otok "Ante Zemljar" Odboru obratila s takvom inicijativom, nakon čega je usuglašeni prijedlog Upravnog odbora te udruge, predstavnika Grada Raba, Primorsko-goranske županije, Udruženja hrvatskih arhitekata, Studija UP Zagreb i Multimedijskog centra Rijeka, a podršku je dalo i Hrvatsko društvo političkih zatvorenika.

Predsjednik Odbora Furio Radin podsjeća kako Odbor već tri mandata bezuspješno poziva Vladu da riješi pitanje Golog otoka.

"Žrtve zaslužuju dostojno sjećanje", kaže Radin koji ne vidi razloge takvog nedostatka političke volje za rješavanje tog pitanja.

"U Odboru oko pitanja Spomen-područja Goli otok, ni u jednom od tri mandata, nije bilo dvojbe", ističe Radin. Bez obzira na stranačku strukturu, kaže, zaključci o tom pitanju uvijek su donošeni jednoglasno.

Članovi Odbora naglašavaju kako im je jasno da je društvo suočeno s iznimno teškom ekonomskom situacijom, no podsjećaju i kako su se, kada je riječ o tom zakonu, od početka zalagali za iznalaženje rješenja u okviru već postojećih muzejskih i drugih za to nadležnih institucija, državnih tijela i tijela lokalne i područne samouprave. Također, i za to da se na samom terenu ide na najnužnija ulaganja koja bi se mogla pokriti kroz gospodarsku odnosno turističku valorizaciju cijelog projekta.

Stalno odlaganje sve više otežava i poskupljuje projekt, objekti na terenu propadaju, a svjedoci i žrtve logora su sve malobrojniji, upozorava Radin.

Kako nema političke volje da se to pitanje riješi, drži i Goran Antunac iz Udruge "Ante Zemljar".

"Da Europa nije donijela zaključak o obilježavanju zločina totalitarnih režima bojim se da ne bismo u luci na Golom otoku imali čak niti spomen ploču koju je svojevremeno postavila tadašnja premijerka Jadranka Kosor", kaže Antunac. On podsjeća kako je u tom zloglasnom političkom logoru od 1948. do 1956, bilo 16 tisuća ljudi, a njih 400-tinjak je ostavilo svoje živote.

Ako resorno minstarstvo nema volju riješavati to pitanje onda ćemo sredstva naći mi, poručuje Antunac i dodaje da za takvu namjenu primjerice postoji EU fond "Europa sjećanja".

Povjesničari hrvatskog instituta za povijest Zdenko Radelić i Nada Kisić Kolanović također se slažu da žrtve zaslužuju dostojno sjećanje.

"Nema dileme što se tiče struke, svakako 'Da' spomen području Goli otok", kaže Radelić i dodaje kako želi vjerovati da je nečinjenje službene politike rezultat ekonomske krize, a ne političkih odluka.

"Ono što se tamo događalo, osudili su i lijevi i desni", podsjeća Radelić.

Nada Kisić Kolanović naglašava kako historiografija stalno upozorava na nisku kuturu sjećanja. "Tamo su stradavali komunisti i hrvatski ljevičari, a žrtvama dugujemo sjećanje", kaže.

Po njezinom mišljenju cijela naša javnost gubi kreativne snage na prijeporima o žrtvama, a priča oko Golog otoka mogla bi biti i refleks te opće smućene situacije prema žrtvama.

"Narod koji nema sjećanja nema budućnosti", uvjeren je Furio Radin koji kaže kako, unatoč svemu, neće odustati od ideje Spomen područja Goli otok.