SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POLITIKA I TEHNOLOGIJA
 
Njemačka i Huawei: Ovo je taktika Angele Merkel
Autor/izvor: Branimir Vidmarović
Datum objave: 06.03.2019. - 14:28:37
KOLUMNA - Dok se rasplamsava požar oko Huaweija – američkog pritiska na svoje partnere s ciljem obustave suradnje s kineskim proizvođačem telekomunikacijske i mrežne opreme zbog sigurnosnih strahova, Njemačka se našla u neugodnoj situaciji. 

Istina, Njemačka (i EU) je u posljednje vrijeme promijenila stav pred Kinom, njenom investicijskom politikom i projektima Pojas i put te 16 plus 1. Iz otvorenog u obrambeni. Njemačka je čak u nekoliko slučajeva onemogućila kineski prodor u određena osjetljiva područja. Prošle godine, Berlin je blokirao kinesku akviziciju Leifeld Metal Spinninga te žurno otkupio udio koji je Kina htjela kupiti u energetskom operateru 50Hertz.

No, Huawei je drugi par rukava. Jedan od smjerova politike administracije Angele Merkel je poboljšanje kvalitete i pokrivenosti kućnog i mobilnog interneta u Njemačkoj. Prema istraživanju kompanije P3 iz prošle godine pokrivenost Njemačke 4G signalom je izrazito loša, gora od Albanije i Poljske. Prosječna brzina od 4.9 megabita u sekundi je također puno sporija od drugih, manje razvijenih zemalja. Njemačka je planirala početi izdavati licence za 5G na proljeće ove godine ali je zbog konflikta SAD-a i Kine, sudjelovanje Huaweija u razvoju 5G mreža stvorilo dilemu koja zahtijeva brzo rješenje. S obzirom na opseg posla unapređenja mreže na velikom teritoriju Njemačke, isključivanje Huaweija iz računice značajno bi usporilo i poskupilo proces.

Pored navedenog, Merkel brine da bi solidariziranje sa SAD-om moglo ugroziti interese njemačkih kompanija u Pekingu i osobnu sigurnost određenih građana – na primjeru Kanađana Michaela Kovriga i Michaela Spavora. Poravnavanje sa politikom Washingtona u ovom pitanju teška je opcija koja šteti agendi  koalicije Angele Merkel.

U ovako složenom trenutku, Huawei je predao dokumentaciju za natječaje u razvoju njemačke 5G mreže. Rješenje treba biti doneseno tijekom ovoga mjeseca. Zato je njemačka kancelarka odlučila problemu pristupiti iz drugačijeg kuta.

Kako bi izbjegla kritike, Merkel je prema informaciji Financial Timesa u Kinu poslala visokog dužnosnika koji je u Pekingu razgovarao o mogućnosti potpisivanja s Kinom bilateralnog sporazuma o sprečavanju špijunaže. Ukoliko se potpiše, sporazum bi regulirao osjetljiva pitanja između Pekinga i Berlina a Kina bi – barem na papiru – dala garancije da kineska oprema ne sadrži predinstalirane štetne špijunske programe (tzv. „back doors“).

Direktor Njemačke federalne agencije za informacijsku sigurnost Arne Schönbohm podržao je inicijativu Merkel kao dobar način rješavanja sigurnosnih strahova i rekao da ne vidi problem u sudjelovanju Huaweija u natječajima za razvoj 5G mreže ukoliko Kina da Njemačkoj dodatne garancije sigurnosti opreme. Schönbohm se pozvao i na zaključke Ciarana Martina, šefa Britanskog nacionalnog centra za informacijsku sigurnost, koji je ranije izjavio da se vlasti Velike Britanije mogu nositi sa potencijalnim rizikom korištenja opreme Huaweija jer su standardi sigurnosti bitniji od podrijetla opreme. Schönbohm je također istaknuo da nije pronašao dokaze da kineska vlada instalira maliciozne programe u opremu Huaweija.

Kako bi pomogao skinuti sumnje, Huawei je prošle godine u Bonnu otvorio laboratorij u kojem njemački eksperti sigurnosnih službi mogu testirati opremu i programski kod. Sličan laboratorij Huawei je otvorio i u engleskom Banburyju te ovih dana u Bruxellesu. Kao i Velika Britanija, Njemačka je u slučaju s Huaweijem i drugim proizvođačima telekomunikacijske opreme krenula putem jačanja zakonodavstva i regulativa kako bi bez diskriminacije osigurala najviše standarde zaštite podataka.

Politika Angele Merkel prema Kini – bilateralno i u kontekstu odnosa sa SAD-om – poprima jasne samostalne obrise iako je cjelokupna situacija još uvijek dvosmislena. Na području informacija Merkel traži svoj put. Tijekom nastupa na Gospodarskom forumu u Davosu početkom ove godine, Merkel je ispričala gostima kako smatra da „pravila koja su djelovala u analognom svijetu ne mogu samo tako biti odbačena u digitalnom svijetu“ i da „moramo u tom području imati jasne smjernice“. Dodala je da prevelika sloboda ili prevelika stega, kao što je slučaj s Kinom nije u skladu s „njenom vizijom i idejama koje su utjecale na razvoj Njemačke i njenog socijalnog tržišnog gospodarstva“. Merkel se u govoru prisjetila skandala s američkom službom NSA iz 2014. godine, i na taj način poručila da nije zaboravila tko je do sada bio upleten u realan slučaj prisluškivanja.

S druge strane, Njemačka i dalje strahuje od kineske kupovine njemačkih tehnologija. Osim blokada navedenih na početku ove kolumne, krajem prošle godine usvojen je novi zakon kojim se smanjuje prag udjela koji je potreban za pokretanje istrage. Ministar gospodarstva Peter Altmaier čak je predložio da se od kineskih akvizicija štite posebno važni sektori poput zrakoplovstva, telekomunikacija, željeznice, energetike i robotike. 

Kako god, u slučaju s Huaweijem Njemačka je odlučila provesti nježnu crtu između svojih i američkih interesa. Isto je, čini se, učinila i Velika Britanija. Pitanje je, naravno, američkog pritiska. Polovicom veljače ove godine, Mike Pompeo je tijekom turneje po europskim zemljama posjetio Mađarsku, Poljsku i Slovačku – tri države inicijative 16 plus 1 od kojih dvije, Mađarska i Poljska imaju posebno snažne veze s Kinom. Pompeo je jasno i glasno upozoravao na opasnost suradnje s kineskim proizvođačem i sugerirao obustavu iste. U protivnome, govorio je Pompeo, Washingtonu će „biti puno puno teže surađivati sa tim zemljama“. Mađarska je odbacila američke sugestije. Ostaje za vidjeti do koje mjere je Washington spreman ići u globalnoj bitci za istiskivanje Huaweija.