SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KAŠNJENJE
 
Opet pomaknut rok za izgradnju kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 28.11.2018. - 07:33:42
RIJEKA - Završetak izgradnje novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, započete još u kolovozu 2014. godine, još će jednom biti odgođen i to do konca svibnja iduće godine. Prvobitni rok za završetak radova bio je srpanj 2017. godine, ali je sve prolongirano za kraj 2018., a sada je izvjesno da ni taj rok neće biti ispoštovan.

Odgodu završetka radova potvrdio je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, kazavši kako kod ovako velikih i zahtjevnih projekata, kakav je izgradnja 400 metara duge nove Zagrebačke obale, kašnjenja nisu neuobičajena, te kako se novo kašnjenje neće odraziti na postupak koncesioniranja novog riječkog kontejnerskog terminala. 

– Na Zagrebačkoj obali preostalo je još sedam posto od ukupnih radova do završetka. Zbog poteškoća koje je imao izvođač radova, ali i zbog vremenskih neprilika tijekom godina izgradnje, došlo je do kašnjenja u odnosu na rok za završetak radova koji je bio određen za 15. prosinca ove godine. Novi rok predviđamo za kraj svibnja iduće godine, o čemu su u tijeku razgovori sa Svjetskom bankom, čijim zajmom se financira izgradnja kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, u sklopu projekta Rijeka Gateway 2, kako bi iznašli zadovoljavajuće rješenje za završetak projekta do kraja iduće godine, kaže Vukorepa. O postupku raspisivanja natječaja za budućeg koncesionara Zagrebačke obale, ističe kako odgoda završetka radova neće utjecati na dinamiku koncesioniranja.

– Očekujemo da ćemo polovicom iduće godine imati završenu Zagrebačku obalu, te da će do tog roka biti završen i postupak odabira budućeg koncesionara – kaže Vukorepa, ističući kako već sada postoji »značajan interes« za zakupom Zagrebačke obale. Zagrebačku obalu gradi konzorcij talijanskih građevinskih tvrtki u kojemu su JV Grandi Lavori Fincosit S.p.a., Construction Co.Ed.Mar. S.r.l. i Impresa Construzioni Giuseppe Maltauro S.p.a., kojemu je posao dodijeljen nakon provedenog tendera po ugovorenoj cijeni od 70,6 milijuna eura. Radovi su započeli u kolovozu 2014., a u međuvremenu su Talijani ispostavili niz zahtjeva za plaćanjem dodatnih radova, u vrijednosti od čak 19,5 milijuna eura, da bi se koncu nagodili s Lučkom upravom, koja je pristala isplatiti dodatnih 3,99 milijuna eura  na ugovorenu cijenu, pa je konačni iznos narastao na oko 75 milijuna eura. Problemi izvođača koje Vukorepa spominje su, kako saznajemo, loši poslovni rezultati, zbog čega se dio njih našao u financijskim neprilikama, no prema riječima ravnatelja Lučke uprave, posao izgradnje će dovršiti konzorcij na čelu s JV Grandi Lavori Fincosit S.p.a., odnosno neće biti potrebe za traženjem novog izvođača, što bi sigurno rezultiralo novim odgodama i dodatnim kašnjenjem gradnje.

Projekt dug 16 godinaNovom odgodom projekt izgradnje Zagrebačke obale protegnut će se na punih šesnaest godina. Prvi ugovor o kreditiranju sa Svjetskom bankom potpisan je još 2003. godine, da bi tri godine kasnije bio sklopljen i ugovor o gradnji s japanskom Kajimom. Već početkom 2008. ugovor s Japancima je raskinut, a novac preusmjeren u širenje Brajdice. Godinu dana kasnije sa Svjetskom bankom potpisan je Rijeka Gateway 2 projekt, vrijedan 88 milijuna eura, od čega je najveći dio namijenjen upravo izgradnji novog kontejnerskog terminala. Ugovor o projektiranju i izgradnji s talijanskim konzorcijem potpisan je 2012. godine, a radovi su započeli prije četiri i pol godine.

U međuvremenu će Lučka uprava imati zahtjevan zadatak pronalaženja koncesionara budućeg kontejnerskog terminala, koji bi, prema procjenama, u infrastrukturu i opremanje Zagrebačke obale trebao uložiti još dodatnih oko 150 milijuna eura, s opcijom dogradnje još 280 metara operativne obale i pripadajućeg platoa u pozadini. Prvi pokušaj koncesioniranja novog kontejnerskog terminala neslavno je propao jer se na natječaj nije javio nitko od lučkih operatera ili brodara, unatoč višekratnim produljenjima rokova za prijavu. I novi pokušaj unatoč, prema Vukorepinim riječima, velikom interesu potencijalnih zakupaca, mogao bi biti neizvjestan.

Natječaj za cestu D-403Prvi je problem cesta D-403, koja će prema projektu povezivati Zagrebačku obalu s riječkom zaobilaznicom, za koju još nije niti raspisan natječaj. Izgradnja niti tri kilometra duge ceste stajat će, predviđeno je, vrtoglavih 500 milijuna kuna, a u Hrvatskim cestama kažu kako bi natječaj trebao biti raspisan u prosincu, pod uvjetom da se HC-u odobre bespovratna sredstva za sufinanciranje ili će HC najveći dio izgradnje financirati kreditnim aranžmanima, uz jamstva države.

U najboljem slučaju, ako natječaj bude raspisan tijekom idućeg mjeseca, te ne bude dugotrajnih žalbenih procesa nakon odabira izvođača, izgradnja D-403 mogla bi započeti u drugoj polovici iduće godine, a  završena bi mogla biti u roku od dvije i pol do tri godine. To je optimističan scenarij, pogotovo prisjetimo li se izgradnje ceste D-404, koja povezuje kontejnerski terminal Brajdica sa zaobilaznicom, čija je izgradnja trajala nevjerojatnih osam godina. Važno je pritom napomenuti da Zagrebačka obala, bez izgrađene ceste D-403 ne može dobiti uporabnu dozvolu, jer je cesta sastavni dio projekta, što bi moglo obeshrabriti potencijalne koncesionare. Čak i da se projekt izmijeni, terminal bi sa zaobilaznicom i autocestom bio cestovno povezan isključivo preko riječkih gradskih ulica, koje bi bile zakrčene velikim brojem šlepera s kontejnerima.

Postojeći kontejnerski terminal Brajdica zadnjih godina bilježi rast i sve bolje poslovne i financijske rezultate, no i dalje će ovu godinu zaključiti s nešto više od prošlogodišnjih 210 tisuća TEU-a, što je otprilike trećina kapaciteta. Brajdica je, također, relativno dobro uhodan terminal koji će, nakon najavljenih radova na jaružanju uz stari dio obale, moći servisirati kontejnerske brodove duljine od 400 metara, ali teško je očekivati da će i s tim uskoro doći do punog kapaciteta prekrcaja od 600 tisuća TEU-a godišnje. U takvim okolnostima pitanje je koliko je opravdana izgradnja novog kontejnerskog terminala, u trenutku kad postojeći radi s trećinom kapaciteta. Odgovor na to dat će tržište.

O tržištu ne ovisi projekt rekonstrukcije teretnog željezničkog kolodvora Mlaka, čiji je nositelj HŽ Infrastruktura, u suradnji s Lučkom upravom. Rekonstrukcija kolodvora predviđena je prvenstveno zbog Zagrebačke obale, ali još nije poznato kada bi radovi mogli započeti, a još manje kada će biti završeni. Potpuna nepoznanica ostaje izgradnja nizinske pruge ili barem temeljita rekonstrukcija postojeće željezničke pruge do Karlovca, što je svakako i jedan od osnovnih preduvjeta za snažniji razvoj kontejnerskog prometa.