SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KINA-HRVATSKA
 
Ove godine kineske investicije u hrvatske luke i željeznicu
Autor/izvor: Siniša Malus, sinisamalus@seebiz.eu
Datum objave: 24.02.2019. - 18:01:00
Zadnja izmjena: 24.02.2019. - 18:04:00
ANALIZA - Početak 2019. godine donio je novi zamah u hrvatsko-kineskim odnosima, prvenstveno onim ekonomskim.

Događaj godine svakako će biti summit inicijative Kina 16 plus 1 koji je na rasporedu od 11. do 13. travnja u Dubrovniku i za koji se već sada može reći kako će biti najvažniji političko-ekonomski skup u Hrvatskoj ove godine.

Luka Zadar, dosad najvažnija kineska investicija u Hrvatskoj, odradila je promjene u svom poslovodstvu. Četiri mjeseca nakon što je Luka Zadar dokapitalizacijom od 44,5 milijuna kuna prešla u većinsko vlasništvo tvrtke Zadar Seaport, koju je osnovao Zhongya Holding sa sjedištem u Hong Kongu, dogodila se promjena i na njezinu čelu. Novi je direktor Luke Zadar Mario Devošić, a njegov prethodnik Nikola Dragičević, koji ju je vodio četiri godine, ostaje u kompaniji na poziciji savjetnika. Devošić je prije tri mjeseca otišao iz tvrtke Tankerska Next Generation, u kojoj je tri godine radio na poziciji prokurista, a karijeru je prije gradio u Ina grupi kao direktor odnosa s investitorima odnosno stručnjak za upravljanje kreditnim rizicima. Kineski strateški partner počeo je obnavljati lučku infrastrukturu. Još uvijek se očekuju konkretni planovi dugoročnih investicija, a predstavnici CSEBA-e koji su posredovali pri realizaciji ove investicije očekuju da sve strane budu transparentne u vezi svojih planova.

Uskoro u Hrvatsku stiže veliko poslovno izaslanstvo kojeg predvodi grupacija Z-Run, a gdje će, uz kvalitetnu suradnju s kineskim veleposlanstvom u RH, biti investitori zainteresirani za investicije u Krapinske Toplice i Kumrovec. Osim toga, investitori pokazuju i veliki interes za hrvatska vina, pa ne bi bilo iznenađenje da vidimo i nekog od hrvatskih vinara na meti kineskog preuzimanja.

Početak godine donio je i ponovno oživljavanje priče o nizinskoj pruzi, no ovaj put u kontekstu zakupa novih lučkih kapaciteta na Zagrebačkoj obali u Rijeci. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković krajem siječnja bio je u posjetu Kini i odakle nam stiže sjajna vijest da je kineski lučki div COSCO zainteresiran za koncesiju na Zagrebačkoj obali.

Brojke COSCO-a su doista impresivne. COSCO Shipping je državna kineska kompanija sa sjedištem u Šangaju, specijalizirana za međunarodni i domaći cargo brodski transport kao i vezane servise. Ukupna flota broji 1.118 plovila s ukupnim kapacitetom od 91,77 milijuna tona nosivosti tereta što je čini trećom flotom na svijetu po veličini. Zahvaljujući kompletnoj globalnoj mreži COSCO Shipping je postao jedan od vodećih međunarodnih brendova. Korporacija je investirala u 51 terminal, uključujući preko 47 kontejnerskih terminala diljem svijeta.

Što bi COSCO mogao donijeti riječkoj luci? Povući ćemo jednu paralelu. Nedavno je, primjerice, objavljena informacija kako je Luka Pirej tijekom prošle godine pretovarila 4,409 milijuna TEU-a, točnije kontejnerski promet porastao je 19,4 posto. U luci čiji je vlasnik kineski COSCO imali su sjajan prosinac kad su zabilježili skok kontejnerskog prometa od čak 31,6 posto. Pirej je najbrže rastuća kontejnerska luka na svijetu. Kineski analitičari kažu kako je Pirej "glava kineskog zmaja" u Europi - opisujući time važnost luke.

Relativno skroman kapacitet terminala, od oko 600 tisuća TEU-a godišnje, ne mora biti problem, odluče li kineski brodari da im Rijeka postane glavni ulaz za Srednju Europu. Zagrebačka obala mogla bi biti prijelazno rješenje do izgradnje novog, velikog kontejnerskog terminala na Krku o kojem se sve glasnije govori.

Na neki način Zagrebačka obala, Krk i nizinska pruga spojene su posude. Odluče li Kinezi uži u lučku infrastrukturu, svakako će biti zainteresirani za izgradnju nizinske pruge. Jer, najvažnije je osigurati teret za Luku Rijeka i tek u tom slučaju izgradnja nizinske pruge kao i izgradnja nove teretne luke na Krku imaju smisla.

Butković ističe kako je razvoj željezničke infrastrukture sada primarna zadaća. Ministar je nedavno najavio da bi pruga do Mađarske trebala biti rekonstruirana i obnovljena do 2022. godine, a nizinska pruga Rijeka-Zagreb bi trebala proraditi do 2030. Kako bi se u idućim godinama ubrzala obnova i izgradnja željezničke mreže, prije svega na koridorima transeuropske prometne mreže (TEN-T), resorno ministarstvo razmišlja i da se otvori mogućnost koncesija.

Prva dionica nizinske pruge od Zagreba do Rijeke u dužini od 45 kilometara proteže se od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novog kolosijeka procjenjuje se na 300 milijuna eura, a 85 posto sredstava je osigurano iz EU fondova. Prema dostupnim informacijama, sljedeće godine bi trebao krenuti natječaj za izvođača radova. I taj projekt prezentiran je kineskim investitorima te im je poručeno da se jave na natječaj.

Cijela nizinska pruga uskoro će biti u nekoj fazi modernizacije: za dionicu Oštarije – Škrljevo lani je raspisan tender za izradu studijske dokumentacije te će kroz mjesec dana biti odabran izvođač, a za dionicu Škrljevo – Rijeka – Jurdani, potpisan je ugovor za projektiranje.

Iako Hrvatska ima iznimno povoljnu geoprometnu poziciju, zasad je, nažalost, nije iskoristila na pravi način. Dapače, uzmemo li u obzir da Slovenija uskoro počinje graditi drugi kolosijek pruge Divača-Koper, a da su Mađarska i Srbija potpisale s Kinom sporazum o izgradnji pruge Beograd – Budimpešta kojom bi Pirej bio povezan sa srednjom i zapadnom Europom, dobivamo vrlo neugodnu sliku Hrvatske koju zaobilaze budući prometno-trgovinskih koridori i logistički centri nužni za spajanje ekonomija Azije i Europe.