SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SJETVA
 
Ove godine manje šećerne repe
Autor/izvor: SEEbiz / Glas Slavonije
Datum objave: 08.04.2018. - 15:35:00
Zadnja izmjena: 08.04.2018. - 21:59:32
VINKOVCI - Već više od mjesec dana, kako se počeo približavati 15. ožujka, kada počinje optimalni rok za sjetvu šećerne repe, kraljice ratarskih kultura, koji traje do 1. travnja, ratari u Slavoniji zabrinuto gledaju u nebo i redovito prate prognozu vremena.

Zabrinutost slavonskih ratara je razumljiva, jer i 1. travnja je prošao, a zemlja je još prevlažna i traktorima i strojevima još se ne može u njivu. Uoči Uskrsa počeli su lijepi sunčani dani, s vjetrom, koji je dodatno sušio natopljenu zemlju, i to je budilo nadu poljodjelcima da će u tjednu nakon Uskrsa zemlja biti prosušena i da će moći početi sjetvu šećerne repe. No u četvrtak je zapadala nova kiša i dodatno natopila njive pa neki ratari prijete da će odustati od ovogodišnje sjetve.

Jedan od njih je i Dražen Petrović iz Račinovaca, u županjskoj Posavini, kojega je razočarala kiša u četvrtak jer je na već natopljenu zemlju palo 14 litara po četvornom metru, a prije pet dana čak 40 litara.

- Šećeranu baš briga za nas ratare, govori neka sijemo jer im je važna repa, a kako ćemo mi proći, to je naša briga. Zemlja je natopljena i ne može se u njivu. Optimalni rok je do 5. travnja, a, evo, i taj dan je prošao, a mi još nismo mogli zasijati. Ako ovako ostane, 80 posto je sigurno da ove godine neće ni sijati repu, jer sve će kasniti. Kada bih i zasijao sada, ako bi na ljeto bilo kiše, možda bi se repa i izvukla, ali ako bude suša, sve bi mogla uništiti, a ostatke bih morao pretanjurati i zasijati suncokret ili soju - kaže Dražen Petrović, koji je namjeravao ove godine zasijati 22 hektara šećernom repom.

Sličnog razmišljanja je i Ivica Kovačević, također iz Račinovaca, koji već 13 godina proizvodi šećernu repu, a ove godine je planirao zasijati 5 hektara, nešto manje nego prijašnjih godina.

- To je jako zahtjevna kultura, puno traži i treba ju njegovati, ali ne podnosi sušu. Kada bismo sada uspjeli zasijati, ako svibanj i prva polovina lipnja budu vremenski normalni, s dovoljno kiše, jer repa voli kišu, a suša je ubija, bit će dobro. Ako do 15. travnja ne uspjemo obaviti sjetvu, najradije ne bih ove godine ni sijao repu. Sjećam se da je 2010. sjetva isto kasnila, ali je ljeto bilo kišno pa je urod bio dobar – prisjeća se Kovačević.

Poljodjelac iz Vinkovaca Nikola Bura obrađuje 120 hektara, a svake godine šećernom repom zasije od 25 do 30 hektara. Repu isporučuje županjskoj Sladorani i zadovoljan je jer su isplate redovite, njihovi stručnjaci stalno su na terenu, savjetuju proizvođače i organiziraju predavanja. Sa Sladoranom surađuje već 15-ak godina. Za njega su i prošla godina i 2016. bile jako dobre za šećernu repu, unatoč suši prije dvije godine, ali je zabrinut zbog ovogodišnje sjetve.

- Ako sjetva kasni, ne mora značiti da će urod biti slabiji, jer sjećam se da smo 2013. repu posijali 15. travnja i urod je bio jako dobar, dobili smo 90 tona po hektaru. Dok je zemlja ovako mekana, ne može se u njivu. Valja čekati da se prosuši jer kada bismo u takvu zemlju stavili sjeme, u kolovozu, za ljetnih vrućina, zemlja bi popucala i ne bismo imali bogznakakav urod – rekao nam je tada Bura, ali i danas misli slično.

- Optimalni rok za sjetvu je između 15. ožujka i 1. travnja i toga se uvijek držimo kada je godina normalna, ali ova očito nije. Moramo dobro pripremiti zemlju za sjetvu, a to znači dobro je usitniti kako bi se sjeme moglo lijepo razvijati i ukorijeniti. Ove godine ću ipak zasijati nešto manje nego prijašnjih godina, 20 hektara – kaže Nikola Bura, jedan od najuspješnijih slavonskih proizvođača šećerne repe i višestruki dobitnik priznanja Zlatna repa.