SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
VOĆE I POVRĆE
 
Plenković i Brnabić moraju raspetljati trgovinski spor
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 06.08.2017. - 14:43:23
ZAGREB - Hrvatska je poskupjela uvoz voća i povrća iz zemalja izvan Europske unije. Dok Beograd, Sarajevo i Skopje tvrde da je novi namet previsok, Zagreb odgovara da je riječ o – pravoj sitnici.

U Hrvatskoj je 12. srpnja počeo važiti novi Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima. Uz nove kontrole i propise, stigle su i nove cijene pa za pregled robe treba platiti 2.000 umjesto dosadašnjih 90 kuna.Nova su pravila zahvatila samo proizvođače izvan Europske unije, stoga je očekivano da su se protiv poskupljenja kontrola pobunili poljoprivrednici iz Srbije, Bosne i Hercegovine te Makedonije, zemalja koje tradicionalno povrće i voće izvoze u Hrvatsku. Kažu, riječ je o trgovinskom ratu u kojem će se smanjiti konkurentnost uvozne robe u korist domaćih proizvođača pa su zajedno zatražile i zaštitu Europske komisije.U negodovanju je možda najoriginalnija bila srbijanska premijerka Ana Brnabić koja je papriku za ajvar uspjela staviti u kontekst obilježavanja vojno redarstvene operacije Oluja. Vrijeme je to u godini, smatra Brnabić, kada Beogradu iz Hrvatske stižu negativni signali, a istovremeno se na regionalnim konferencijama razgovara o potrebi bolje suradnje i gospodarskog povezivanja srodnih tržišta.

Ipak, ne treba zaboraviti da Ministarstvo poljoprivrede vodi HDZ-ov Tomislav Tolušić koji pokušava izgraditi imidž superjunaka – zaštitnika domaćeg poljoprivrednika, što mu je, uostalom, u opisu radnog mjesta. Ministar je to koji šalje apele građanima da ne kupuju uvozni kruh u stranim trgovačkim lancima poput Lidla i Kauflanda pa čak i kad iste opskrbljuju domaći proizvođači.Iako je nakon svega lako povjerovati da je ovo još jedan od pokušaja destimuliranja uvoza, Ministarstvo poljoprivrede odbacuje svaku takvu optužbu. Štoviše, u Ministarstvu smatraju da poskupljenje ne bi trebalo nikoga uzbuđivati. 

„Riječ je isključivo o zaštiti potrošača, a ne diskriminaciji robe i trgovaca koji dolaze iz nama susjednih i prijateljskih zemalja“, stoji u odgovoru na pitanja koja je postavio Deutsche Welle.

Doduše, nije odgovoreno na pitanje što je to točno poskupjelo u samom nadzoru, osim da je on pojačan, pa možemo reći da je Hrvatska digla cijene – zato što može. I sve po pravilima Europske unije, kažu nam, jer pravilnik je potpuno u skladu s Uredbom 543/2011.

„Učinkovita kontrola na granicama košta i zahtjeva širi obujam posla te veći angažman graničnih inspektora, međutim naknadu od 2.000 kuna ne ocjenjujemo pretjeranom, a prethodnu od 90 kn ocjenjujemo apsurdnom. Svaka država članica EU može samostalno propisati iznos spomenute naknade, pa tako i Hrvatska“, odgovorilo nam je Ministarstvo poljoprivrede.

Nema riječi, dodaju, ni o necarinskoj barijeri, jer je u pitanju naknada za inspekcijski nadzor koja nije u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH. Pravilnik je, tvrde, i sukladan pravilima Svjetske trgovinske organizacije. U dva tjedna njegove primjene niti jedna pošiljka nije se vratila u BiH. Tek su zbog nezadovoljavanja standarda vraćene lubenice u Crnu Goru i Albaniju, dok se je 8 tona paprike vratilo u Srbiju na sam zahtjev stranke koja je to povrće naručila.

Ministarstvo tako nudi i izračun prema kojem se naknada čini tek simboličnim nametom jer, pišu, cijena pregleda šlepera u kojem se nalazi 25 tona paprike je zanemariv, ako znamo da ta paprika u maloprodaji vrijedi 250.000 kuna.No ono što Ministarstvo ne piše jest da se u šleperima obično ne nalazi samo paprika, dok u novom Pravilniku piše: „Naknada za inspekcijski nadzor i kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima prilikom uvoza iz trećih zemalja iznosi 2.000 kuna za svaki obavljen inspekcijski nadzor ili kontrolu i svaku pojedinu vrstu voća i povrća“. Pa će tako proizvođač koji u šleper utrpa, recimo, pet vrsta povrća državi uplatiti 10.000 kuna.
Toga, čini se, nije bio svjestan ni premijer Andrej Plenković, ako je suditi prema riječima srbijanske premijerke Brnabić pa bi nakon njihovog razgovora ministarstva poljoprivrede Hrvatske i Srbije trebala pronaći zadovoljavajuće rješenje. Ako se to ne dogodi, izvjesno je da će Srbija, BiH i Makedonija pokušati dogovoriti kontramjere kojima će pokušati udobrovoljiti Hrvatsku na povlačenje spornog Pravilnika.

Hrvatski poljoprivredni proizvođači su zadovoljni i nemaju ništa protiv jednostranog smanjenja propusnosti granice. Za njih je, ionako, otvoreno tržište Europske unije. No što o svemu kažu uvoznici koji su u zadnje vrijeme sve češće naglašavaju „hrvatsko“ u proizvodima koje prodaju? Do sada se veliki trgovački lanci nisu se pobunili protiv novog Pravilnika. Je li im posljednjih tjedana voće i povrće iz Srbije i BIH manje atraktivno?

„Nažalost, nismo u mogućnosti odgovoriti na Vaš upit“, odgovorili su nam iz popularnog Lidla.

Iz Kauflanda pak poručuju: „Ne uvozimo svježe voće i povrće iz navedenih zemalja, jer se sezone preklapaju sa sezonama domaće proizvodnje.“