SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
INTERESI
 
Plenković na summitu u Budimpešti: Glavna područja hrvatskog interesa infrastruktura, luke i turizam
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 27.11.2017. - 17:37:43
BUDIMPEŠTA - Skup 16 zemalja istočne i srednje Europe (CEEC) i Kine Hrvatskoj je bio važan za pozicioniranje u odnosima s tom svjetskom silom koja zadnjih godina pokazuje interes za ulaganja u ovaj dio Europe, rekao je premijer Andrej Plenković u ponedjeljak u Budimpešti, dodajući da su ključne sfere hrvatskog interesa infrastruktura, luke i turizam.

Nakon završetka šestog sastanka na vrhu CEEC i Kine, koji je bio prigoda, kako je rekao premijer, za rezime dosadašnjih postignuća ove inicijative koja postoji od 2012., Plenković je najavio i popodnevni sastanak s kineskim premijerom Lijem Keqiangom s kojim će, vjeruje, dogovoriti konkretne načine unaprijeđenja gospodarske i trgovinske suradnje Hrvatske i Kine.

Kina ostvaruje sa svijetom, po nedavnim riječima njezina veleposlanika u RH, trgovinsku razmjenu od 3,6 bilijuna dolara. Sa zemljama istočne i središnje Europe u okviru inicijative 16 plus 1 prošle je godine imala trgovinsku razmjenu od 58,7 milijardi dolara, a s Hrvatskom je ona bila 1,5 milijardi.

Ovu inicijativu Kina smatra integralnim dijelom svog megaprojekta Jedan pojas, jedan put, neke vrste suvremenog drevnog Puta svile i jednog od najambicioznijih projekata u svijetu uopće.

Plenković je u izjavi novinarima nakon sastanka rekao da Hrvatska bilježi velik rast dolazaka kineskih turista, te da ih 2018. očekuje preko 200.000. Sljedeće godine, vjerojatno u proljeće, u Dubrovniku će se održati sastanak ministara turizma u formatu 16 plus 1 i Kine "kako bismo potvrdili interes kineskih investitora za hrvatski turizam i pozicionirali se", rekao je premijer. Dodao je i da se ovaj tjedan u Šangaju otvara ured Hrvatske gospodarske komore što je još jedan signal za "unaprijeđenje ukupne trgovinske razmjene" koja se povećala proteklih godina.

Zasad je poznato da je Kina dogovorila ulaganje u Krapinske Toplice u visini od 30 milijuna eura (uz posredovanje CSEBA-e), a istu svotu navodno će uložiti kineska kompanija Camel koja proizvodi baterije za e-automobile u tvrtku Rimac Automobili.

Ako je suditi po prošle godine potpisanom Memorandumu o razumijevanju o suradnji na području luka i lučkih industrijskih parkova, Hrvatska se nada i većim ulaganjima.

Na pitanje o interesu Kine za izgradnju Pelješkog mosta, hrvatski šef vlade kazao je da ta zemlja "pokazuje veliki interes za ovaj dio Europe... te ne čudi da su se kandidirali i za izgradnju Pelješkog mosta".

Šesti sastanak zemalja srednje i istočne Europe otvorili su premijer Mađarske Viktor Orban i kineski premijer koji je na skupu najavio ulaganja veća od 2,5 milijarde eura od čega će kineska razvojna banka omogućiti 2 milijarde eura razvojnih sredstava, a ostatak zajednički investicijski fond što će biti usmjereno u CEEC.

Na skupu su uz Hrvatsku sudjelovale i Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija. Neke od tih zemalja potpisale su i pojedinačne ugovore s Kinom, kojih je uoči skupa mađarski šef diplomacije Peter Szijjarto najavio ukupno 23. Također će se objaviti i tender za obnovu pruge Beograd-Budimpešta koju bi trebala financirati Kina.

Odnose s Mađarskom ne svoditi samo na INA-u i MOL

Premijer je najavio i sutrašnji sastanak s mađarskim kolegom Orbanom, naglasivši da se odnosi dviju država ne smiju svesti na odnose INA-e i MOL-a već da ih treba gledati "malo šire i naći stvari koje nas spajaju", a to su primjerice hrvatska manjina u Mađarskoj i mađarska u Hrvatskoj. U Mađarskoj živi oko 50.000 Hrvata i s njihovim će se predstavnicima Plenković susresti tijekom dana.

Naglasio je da Hrvatska i dalje stoji na stajalištu da je potrebno ili otkupiti dionice INA-e, ili pronaći strateškog partnera za njihov otkup.

"Idemo i dalje s procesom odabira međunarodnih savjetnika koji bi nam pomogli u analizi i evaluaciji kompanije i kako steći dionice MOL-a. Što se tiče mađarske spremnosti na prodaju, ona je nepromjenjiva. Želimo da proces bude kvalitetno pripremljen. Ići ćemo na opciju ili da Hrvatska stekne dionice ili da se pronađe strateški partner", rekao je premijer.

Što se tiče mađarske blokade ulaska Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Plenković je kazao da je "nedopustivo" da zemlje Europske unije međusobno stvaraju zapreke i usporavaju procese.

"Ja očekujem dugoročnu potporu i Mađarske i Slovenije, nedopustivo je da članice EU-a koje jedna drugoj trebaju davati potporu, usporavaju proces. Na tom ću pitanju inzistirati", istaknuo je.

Službena Budimpešta je upravo stanje MOL-ovih investicija u Hrvatskoj kao i tretman predsjednika njegove uprave Zsolta Hernadija navela u rujnu kao razloge blokade hrvatskog članstva u OECD-u.

Slovenija kaže da Hrvatsku blokira zbog neprihvaćanja granične arbitraže, a premijer je najavio da bi se sastanak sa slovenskim premijerom o tom pitanju mogao ostvariti do kraja prosinca.

S Cerarom vjerojatno do kraja prosinca

S obzirom da se tijekom dana na marginama skupa u Budimpešti premijer Plenković susreo s Mirom Cerarom, novinare je zanimalo postoji li kakav novi datum sastanka, nakon što je slovenska strana u rujnu otkazala razgovore.

"Očekujem da će Miro Cerar do kraja idućeg mjeseca doći u Zagreb", istaknuo je hrvatski premijer.

Spomenuo je da je prošli tjedan predsjednik EK Jean-Claude Juncker načelno iskazao spremnost da EK pomogne i olakša dijalog između dviju država.

"Međutim, moje je mišljenje da najprije Slovenija i Hrvatska kao dvije prijateljske države moraju pokazati odgovornost i sjesti za stol", a tek nakon toga eventualno tražiti pomoć, rekao je Plenković.