SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
EKOLOŠKA KATASTROFA
 
Pojeli smo sami sebe
Autor/izvor: Krešimir Butković
Datum objave: 14.11.2016. - 20:29:26
KOLUMNA - Mediteran kakav je nekad bio. Možda onaj otprije 3.200 godina kad je trajala 300-godišnja suša?

Prema klimatolozima, posebice istočnom Mediteranu, prijete velike klimatološke promjene, suše i pustoš. Već sad imamo klimatološke migracije ljudi koji su ostali bez svojih otoka, države, kuća. More raste proporcionalno gramzivosti korporacija. Uvukli su nas u potrošačko ludilo i kupujemo i devastiramo daleko više nego što trebamo. Pojeli smo same sebe. Uništavanje jadranskog priobalja tek je kap u moru gluposti koje čovjek čini na svoju štetu. Dovoljno je pogledati snimke Dalmacije od prije tridesetak godina pa ih usporediti s današnjim.

Uništili smo Dalmaciju, pretvorili ju u betonski zid i sad mjerkamo tko ima veću kuću u susjedstvu. Sjetite se onog lumena koji je htio izgraditi deveterokatnicu tik uz obalu. Koristimo vodu kao da nikada neće presušiti. Porast mora, suše i neracionalno iskorištavanje vodenih resursa mogli bi smanjiti zalihe vode za 30%. A onda? Neki misle da bi mogli pretvarati more u pitku vodu. Frendica, koja je provela godinu i pol u Dubaiju, probala je tu desaliziranu vodu. Imala je mučnine nekoliko dana. Oni koji ju piju, zbog kemijskih tretiranja, imaju problema sa zdravljem, navodno im ispada kosa i imaju niz drugih tegoba.

U vremenu kad bacamo brda mandarina, neretvanskoj dolini prijeti more da uništi plodnu zemlju. Već sad se primjećuje sve manje površina, riblji fond je ugrožen, a uskoro bi i izvori vode mogli biti onečišćeni morem. Klimatolozi upozoravaju da bi sljedeće suše mogle biti najgore u zadnjih 900 godina. Porast temperature, rashladni uređaji, nepoštivanje ekoloških kvota onih najrazvijenijih kauzalno ćemo osjetiti na svojoj koži. Mnogi će reći da nismo mi krivi, to su Kinezi, Amerikanci, Brazilci... I jesu, no prije svega trebamo krenuti od sebe. Pojačati ekološku svijest u ljudi, promijeniti navike i prije svega štedjeti na resursima.

Sjetite se restrikcija vode i struje u osamdesetima prošlog stoljeća. Tada smo svi lijepili po školama i u stanu one naljepnice: zatvori vodu, štedi struju, štedi vodu, skupljaj papir. Što se to dogodilo u nama da više ne razmišljamo na pozitivan način? Zašto smo postali tako oholi s prirodom o kojoj nam ovise životi i životi naših potomaka? O čemu učimo djecu? Zar je hedonizam ispred ekološke svjesnosti?

Najradije bih svako malo pokazivao sve ove naše prirodne ljepote koje imamo i kraj tih kadrova stavljao snimke gladi i suša u Africi. Možda nas to strese. Inače, postat ćemo ''Morski ljudi'', gusari u potrazi za hranom i vodom, a ''Vodeni svijet'' Costnera stvarnost koju su mnogi ismijavali. Ronioci na Rabu svake godine imaju akcije čišćenja podmorja. Isto čine i drugi ronioci diljem naše obale.

Tko je onečistio more? Tko je uništio koraljni greben? Već samim ponašanjem za stolom, kupnjom u trgovini, odnosom prema moru, gradu, ulici, zemlji i Zemlji mijenjamo crni scenarij klimatologa.

Temperature rastu, a mi šutimo i bitno nam je koji mobitel imamo u ruci. Za sve te tehnološke nadomjeske trebamo resurse čije crpljenje devastira planet. Organski uzgoj svi spominju, a onda se povrće tretira takvim pesticidima da možemo slobodno Pips našpricati na salatu kao dresing.

Kakav će biti Mediteran? Kakva će biti Hrvatska u budućnosti? Tko će to znati.

No, krajnje je vrijeme da dignemo pogled s ekrana mobitela i otkrijemo prirodu u nama i oko nas. Mediteran onakav kakav je nekada bio, ali ne prije tri tisućljeća već onaj koji nas neće pretvoriti u faraone u prirodnim grobištima naših pustara u srcu i okolišu.