SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
UPOZORENJA
 
Postojeći model hrvatskog turizma je neodrživ
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 18.04.2019. - 08:14:28
ZAGREB - Poslovni model hrvatskog turizma je neodrživ i ima svoje ozbiljne izazove, poručio je Emanuel Tutek, partner u konzultantskoj kući Horwath HTL, na samom početku konferencije o izazovima domaćeg turističkog sektora na visokoj školi Edward Bernays, kojoj je suorganizator Jutarnji list.

Budući da 19 posto hrvatskog BDP-a dolazi upravo iz turizma, neodrživost sustava utoliko je ozbiljniji problem, dodao je.

- Prije svega, naš je turizam izuzetno sezonalan sektor te se čak 86 posto svih turističkih aktivnosti u Hrvatskoj odvija tijekom nekoliko ljetnih mjeseci. Dodatno je problematično što se 96 posto tih aktivnosti ostvaruje na obali te u Zagrebu. To u prijevodu znači da imamo puno prostora za napredak te razvoj turističke ponude i ostatku Hrvatske, ali i produljenje sezone. Tu smo, naime, znatno ispod europskog prosjeka. Primjerice, ako usporedimo samo vrhunac turističke sezone, dakle 7. i 8. mjesec, u Hrvatskoj je od 10 do čak 20 puta veće opterećenje na prostor i stanovništvo nego u drugim zemljama Europe. Samo se sjetite kako izgledaju neke destinacije i plaže kod nas tijekom srpnja ili kolovoza – upozorio je Tutek, piše Jutarnji list.

Dodao je i kako imamo puno prostora za napredak i razvoj u kvaliteti smještaja koji pružamo. Hrvatski hoteli koji su, kaže Tutek, perjanica našeg ugostiteljstva, gube bitku s hotelijerstvom u ostatku Europe, a alarm za uzbunu trebala bi predstavljati i činjenica da je po svakom novom noćenju turista prihod u Hrvatskoj iz godine u godinu sve manji:

- Povećanjem broja soba i ostvarenjem sezonalnosti Mediterana moguće je na održivoj osnovi ostvariti potencijal od oko 50 milijuna novih noćenja, ali poanta je da njih nemamo u 7. i 8. mjesecu nego u ostatku godine, istaknuo je Tutek.

Uz sve navedeno, hrvatski turizam mori i demografski, odnosno problem ljudskih resursa. Riječ je zapravo, objasnio je Tutek, o globalnom problemu. No, budući da je međunarodno tržište rada konkurentnije od hrvatskog, zemlje u inozemstvu svoju rupu i nedostatak radnika pune Hrvatima. Po indeksu konkurentnosti na tržištu rada smo, nažalost, tek 100. od 138 zemalja na svijetu. Još gori podatak koji je konzultant iz Horwath HTL-a podijelio jest da smo zadnji i predzadnji na svijetu na ljestvici privlačenja i zadržavanja radnika.

- Nemamo rješenje. Odgovori ne mogu biti neke paušalne mjere i inicijative, treba nam nešto fundamentalnije, upozorio je. Jedan od negativnih faktora u svakom su slučaju nekonkurentne plaće. U Austriji su, primjerice, u hotelskom sektoru plaće oko 122 posto veće. Ipak, hotelijeri u Lijepoj našoj primijetili su veliku diskrepanciju u brojkama pa su unazad dvije sezone počeli povećavati plaće svojim radnicima, što je i urodilo plodom. Rastom plaća i troškova rasli su i prihodi.

Osim neadekvatnog upravljanja ljudskim resursima, problem stvara i hrvatska porezna politika. Porez na nekretnine, ustvrdio je Tutek, u hrvatskoj praktički ne postoji. - Šampioni smo po tome koliko je dobro privatnim iznajmljivačima. Hrvatska je porezna oaza, smatra.

Mi želimo biti konkurentni, ali postoji niz stvari po kojima to nismo ni bližem ni širem okruženju. Smanjenje PDV-a je tu svakako jako važno, a tu je i pitanje konzistentne politike. Nama je važno da u jednom trenutku možemo imati percepciju što će se događati u budućnosti, ali ako se stalno politike mijenjaju ne možemo imati stabilno poslovanje - istaknuo je na panelu o ključnim pitanjima hrvatskog turizma Sanjin Šolić, predsjednik Uprave lošinjskog hotelijera Jadranka.

S njim se složio i Davor Luksic, predsjednik Grupacije Luksic Hrvatska, istaknuvši kako je stopa PDV-a od 25 posto vrlo visoka, dok 's 13 posto još uvijek ima prostora za napredak'.

- Moramo ostati konkurentni i to posebno sada kada se druge destinacije na Mediteranu vraćaju - dodao je Lukšić.

No, ako se pita ministra turizma Garija Cappellija, problem visokog PDV-a jedan je od najlakše rješivih problema domaće turističke industrije. Njega, poručio je ministar, Vlada može jednim dekretom smanjiti na 10 ili 13 posto, a takvu je Vladinu odluku i najavio za početak iduće godine. Od PDV-a je za turizam veći izazov pitanje upravljanja destinacijom, smatra Cappelli.

- Mi imamo problem da imamo hotele s pet zvjezdica u destinacijama koje imaju dvije zvjezdice. Prvo moramo početi jačati kvalitetu destinacija i cijele godine mjeriti što se događa i tek nakon nekoliko godina vidjeti jesu li tamo zadovoljni i stanovnici i turisti i pružatelji usluge i okoliš. Ako su svi koliko-toliko zadovoljni, onda ima smisla ulagati u hotelijerstvo s četiri ili pet zvjezdica - upozorio je ministar Cappelli, dodavši kako je u Hrvatskoj čest slučaj da se prvo ulaže u luksuzne hotele, ali se ne radi na razvoju destinacije.

- Pa mi imamo slučajeve da hoteli s pet zvjezdica nemaju kanalizaciju nego septičku jamu - poentirao je. Ministar se osvrnuo i na početno predavanje Emanuela Tuteka o ključnim izazovima hrvatskog turizma. Složio se da uvijek ima prostora za napredak, ali je istaknuo i kako on svakodnevno prati brojke te kako se ne može složiti sa svim iskazanim alarmantnim upozorenjima o neodrživosti hrvatskog turizma.

- Mi smo čudan narod, prije dvije godine nije bilo turista pa su me htjeli smijeniti, sad je puno turista, a opet me se želi smijeniti, dolaze projekcije što će biti za dvije godine, već mi najavljuju da mi se trese stolica - poručio je Cappelli i dodao kako Hrvatska po prvi put u povijesti troši onoliko koliko i zarađuje te je konačno dobila investicijski rejting.

- Sad se rasterećuje pritisak na javne financije i polako se može smanjivati poreze na gospodarstvo -zaključio je. Ako se pita Hrvatsku udrugu turizma, krajnji je čas da se to rasterećenje doista i realizira. Naime, predviđa se da bi hotelijeri i iduće tri do četiri godine mogli smanjiti volumen svojih investicija za 30-ak posto. - Želimo upozoriti Vladu da to ne smije dopustiti. Mi moramo investirati, ali očekujemo da će nas Vladine mjere na to poticati, a ne nas kočiti - poručio je šef Jadranke Sanjin Šolić.

Dubrovnik je u posljednjih nekoliko godina doživio ne samo rast turista nego i poboljšanje u infrastrukturi, smatra Luksic. No, unatoč velikoj popularnosti tog hrvatskog grada, čak i on ima probleme tijekom zimske sezone: - U protekle dvije godine produžili smo sezonu, a u tome nam je uvelike pomogla tzv. 'sezona kongresa'. Ali ipak moramo svi sjesti za stol i osmisliti strategiju i za zimsku sezonu koja je zapravo jedini problem – kazao je Luksic i nasmijao Šolića koji, budući da posluje na otoku, ima puno veće probleme.

- Lako je Dubrovniku. Zamislite kako je nama produljiti sezonu! Treba doći do otoka, problem je most, problem je bura, sve je problem. Manje smo konkurentni od naših kolega na obali kako god okrenete. Kinezi, Korejanci, tkogod dođe u Hrvatsku, sleti u Zagreb, otiđe do Plitvica, Splita i Dubrovnika, nitko neće kod nas – požalio se Sanjin Šolić.

Upravo zbog toga njegov je tim sjeo za stol i odlučio se okrenuti zdravstvenom turizmu za koji Lošinj ima prirodne resurse, strategiju i budućnost, kazao je Šolić. Drugo rješenje za razvoj otočkog turizma je golf. Stoga se trenutno traži lokacijska dozvola za izgradnju golf igrališta s 18 rupa uz koji će biti hotel i vile koji će ukupno imati 800 ležajeva: - To su dva pravca koja imamo na Lošinju. Golf se ne igra u 7. i 8. mjesecu jer je prevruće. U 11., 12., 1., 2. i 3. mjesecu prekrasno je vrijeme i time ćemo popuniti kapacitete – smatra.

Tu diskrepanciju u strategijama razvoja turizma na različitim lokacijama pozdravio je Emanuel Tutek. - Ne muči svaku destinaciju isti problem. U Dubrovniku postoji problem s prevelikom potražnjom i treba poraditi na kvaliteti ponude i time smanjenjem broja turista. U Istri treba povećati ponudu. To se i učinilo, primjerice, Maistrom. Nitko nije mislio da će se isplatiti izgraditi hotel od pet zvjezdica u Rovinju, no nakon izgradnje hotela, ostatak sektora je popratio dolazak turista i razvila se destinacija.

No, osim problema destinacija kao takvih, vječiti problem s kojim se cijeli turistički sektor bori jest radna snaga i plaće: - Plaće su problem, one su ipak baza kojom se privlače radnici – smatra Tutek, a s njime se složio predsjednik Uprave Jadranke, no on, kako je kazao, ne može povećati plaće jer nema dovoljno prihoda. - Kad nam ministar sredi manje poreze, taj ću ostatak dati u plaće – našalio se.

Budući da ne može povećati plaće svojim radnicima, on im plaća edukacije koje, kako je objasnio, stoje oko 25.000 eura. Međutim, nakon što školuje svoje radnike, oni napuste Hrvatsku: - Svake godine mi gosti pokupe najbolje radnike. Tražimo načine da zadržimo radnike, ali ja ne mogu konkurirati Austriji ili nekoj drugoj europskoj državi. J

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.