SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SOLIDNO, ALI...
 
Povrat na kapital banaka u Hrvatskoj još ispod globalnog prosjeka
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 07.12.2018. - 11:44:33
ZAGREB - Podaci za treće tromjesečje pokazuju značajan rast neto dobiti bankarskog sektora za oko 2,2 milijarde kuna u odnosu na prvih devet mjeseci 2017. U četvrtom ovogodišnjem broju redovite HUB-ove publikacije Pregled rezultat se objašnjava znatno manjim ovogodišnjim vrijednosnim usklađenjima i rezervacijama. 

Prošlogodišnji je rezultat bio opterećen gubicima vezanim uz Agrokor, tako da su ovogodišnji troškovi vrijednosnog usklađivanja manji za oko 2,4 milijarde kuna. Kako se rezultat poboljšao za manji iznos nego što se očekuje zbog manjih vrijednosnih usklađenja i rezerviranja, dobit banaka iz operativnog poslovanja zapravo se nalazi u padu.

Primjerice, ukupni kamatni prihod za devet mjeseci manji je za oko 1,2 milijarde kuna zbog pada kamatnih stopa na tržištu. Neto kamatni prihod, dakle kada se od kamatnih prihoda oduzmu troškovi plaćenih kamata, manji je za oko 400 milijuna. Zaključak je to na temelju novog izdanja publikacije HUB Pregledi, koja analizira poslovanje banaka za 9 mjeseci ove godine.

Bankarski sektor je sektor s najviše angažiranog kapitala u gospodarstvu, oko 60 milijardi kuna. Hrvatske banke su među najbolje kapitaliziranim bankama u EU i svijetu. Stoga umjesto apsolutnih iznosa treba gledati stope povrata na kapital. Ta stopa se trenutno kreće oko 9,8% i još uvijek se nalazi ispod globalnog prosjeka izračunatog na temelju baze podataka Financial Soundness Indicators. Očekivano je da u povoljnom dijelu poslovnog ciklusa dobiti rastu u cjelokupnom gospodarstvu, pa tako i u bankarstvu. Sada se stvaraju kapitalne rezerve za amortizaciju gubitaka u krizama, što je ključno kako troškovi u krizama ne bi padali na leđa država, navodi se u priopćenju HUB-a.

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, komentirao je najnovije izdanje HUB Pregleda:

"Spomenuti pad kamatnih stopa oživio je potražnju za kreditima, osobito nenamjenskim. Ove godine je odobreno i 6,8% više stambenih kredita nego u istom razdoblju prošle godine, no primjećuje se rast kredita s valutnom klauzulom i pad kunskih kredita te pad kredita s varijabilnom i rast onih s fiksnom kamatnom stopom. S jedne je strane moguće da se krediti s valutnom klauzulom više traže nego ranije zbog najava uvođenja eura. S druge strane, banke dostižu limite u pogledu mogućnosti nuđenja povoljnih kunskih kredita s fiksnim kamatnim stopama koje se na tržištu jako traže. Nedostaju dugoročni kunski izvori i financijski instrumenti koji bi omogućili trajnije fiksiranje kamatnih stopa u kunama. Zbog mnogo većeg i razvijenijeg tržišta, fiksiranje je mnogo lakše u eurima te se u ponudi banaka sada vide i veće mogućnosti korištenja nenamjenskih kredita s fiksnom kamatnom stopom za značajan dio perioda otplate."

"Banke nastavljaju upravljati rizicima sukladno najvišim profesionalnim standardima, uzimajući u obzir stanje poslovnog ciklusa i kapacitete sektora stanovništva za podnošenje duga. Građani su se u vrijeme dugotrajne krize razdužili, osjetniji oporavak kredita započeo je relativno kasno, 2016., a vjerujemo i da se nakon iskustava u prošloj krizi građani svjesno i savjesno zadužuju, kao što i banke u svojim kreditnim politikama nastoje uzeti u obzir sve sagledive vjerojatnosti materijalizacije rizika", navodi se u priopćenju.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.