SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KINA-SAD
 
Pred susret Trump-Xi: Postoji li američka strategija povratka u Aziju?
Autor/izvor: Branimir Vidmarović
Datum objave: 31.10.2017. - 20:22:00
Zadnja izmjena: 01.11.2017. - 08:30:04
KOLUMNA - Predsjednik SAD-a Donald Trump 8. studenog boravit će u uzvratnom posjetu Pekingu. Razumljivo, radi se o iščekivanom događaju. 

Trump je primio Xi Jinpinga u Mar-a-lagu u početkom travnja ove godine. Rezultat prvog sastanka bio je neriješen: predsjednici su se upoznali i razmijenili opće poglede na bilateralne odnose i svijet. Kineski predsjednik možda je mogao ublažiti Trumpove prijetnje i srdžbu. No, unatoč tome što je Xi objasnio Trumpu kineski pogled na Sjevernu Koreju i bilateralnu trgovinu, nismo svjedočili kvalitativnom pomaku u smjeru diplomacije i konstruktivne suradnje. Pitanja su i dalje aktualna te i dalje imaju negativan predznak. Tajvan je pak u cijelosti bio prešućen. 

Nakon Mar-a-laga, i zajedničkog „Stodnevnog ekonomskog plana“, bilateralni odnosi su ostali na staklenim nogama ekonomske i političke neizvjesnosti. Situacija sa Sjevernom Korejom se pogoršala, a Kina je bila primorana pridružiti se oštrim sankcijama. Osim toga, 19. kongres Partije samo je potvrdio nepokolebljivost i smjer kineske politike i socijalističke paradigme. 

Jasno je da dvije svekoliko najsnažnije zemlje na svijetu imaju puno više motiva za suradnju nego konfrontaciju. No, problem je u ciljevima. Kina želi predstaviti SAD-u široku sliku regionalnog razvoja temeljenog na ravnoteži i uključivosti, bez vojne dominacije, ali uz čvrstu prisutnost i auru Kine. Peking ne želi jačanje SAD-a i stvaranja novih gospodarskih i političkih saveza u regiji te narušavanja „harmonije“, odnosno statusa quo.  

SAD, pak, ima set konkretnih, puno užih ekonomskih i političkih ciljeva – hegemonija, Sjeverna Koreja, tarife i ekonomske prakse, teritorijalne sporove. Trump će, kao i dosad, barem što se ekonomije tiče, pokušati Kini nametnuti izbor „ili-ili“ – paradigmu koja je potpuno strana kineskom duhu i civilizaciji. 

Je li SAD spreman za ozbiljne i teške razgovore? Reuters javlja da su američki gospodarski krugovi zabrinuti zbog nedovoljne pažnje koja se posvećuje trgovinskoj neravnoteži. Predsjednik Američke gospodarske komore u Kini, William Zarit strahuje da će Trump zanemariti gospodarska pitanja te da nije pripremljen za razgovor o temi deficita. Točnije, biznis-lobisti upozoravaju da bi unaprijed najavljeni ugovori mogli zasjeniti neugodno pitanje trgovinskog deficita s Kinom. Spomenuti Zarit priznaje da su Kinezi „majstorski pregovarači“ te da je američka ekonomija stalno patila od nedostatka dugoročne strateške vizije bilateralnih gospodarskih odnosa. 

Američki ministar gospodarstva Willbur Ross, dodaje Reuters, navodi kako će SAD u posjetu Kini tražiti „neodgodive rezultate i „opipljive dogovore“. Što se tiče pristupa tržištu, intelektualnom vlasništvu i tarifa, Ross upozorava da se radi o puno kompleksnijim pitanjima koji zahtijevaju dugačke pregovore. 

Na papiru, američka administracija ima prostora za nadu. Na partijskom kongresu, Xi je obećao da će Kina poduzeti mjere kako bi dodatno otvorila svoje gospodarstvo. Sa SAD-om, “strane moraju uzeti u obzir uzajamne interese, riješiti problem i proturječnosti te krenuti u obostrano korisnu suradnju”, izjavio je Xi za kineske novine China Daily.   U stvarnosti, radi se o starim parolama koje se ponavljaju iz godine u godinu. Kineska državna šaka sve čvršće stišće poslovanje, pogotovo ono krupno; europski investitori, na primjer, konkretnim brojkama podupiru neujednačenost između kineskih greenfield investicija u Europi te mogućnost poslovanja i pokretanja europskog biznisa. Cenzura i totalna kontrola informacijskog prostora te regulative prema kojima kompanije moraju pohranjivati ključne podatke na kineskim serverima samo su jagodica na vrhu torte problema.  

Američki gospodarstvenici uznemireni su i kineskim planom pod nazivom “Made in China 2025”. Prema toj, vrlo ambicioznoj strategiji, Kina želi poduprijeti vlastiti inovacijski razvoj i implementirati princip kvalitete nad kvantitetom. Istovremeno, udio domaće proizvodnje ključnih komponenti i materijala trebao bi se povećati do 40% do 2020. godine te doseći 70% 2025. Zabrinutost izaziva i najavljena snažna državna podrška strategiji i jačanje intelektualnog vlasništva malog i srednjeg poduzetništva (primarno kineskog) bez obzira na to što tekst spominje i „oslanjanje na tržišne mehanizme“. Prema planu, Kina bi trebala postati jedna od vodećih zemalja svijeta u proizvodnji naprednih informacijskih tehnologija, automatiziranih strojeva i robota, aeronautičkih oprema i tehnologija, pomorskih tehnologija, obnovljive energije itd. 

„Činjenica je da se u Kini strana kompanija mora natjecati sa čitavom državom“, neutješno zaključuje Zarit.  

Osim gospodarskih, tu su i politička pitanja u kojima je Peking požurio zadati vlastiti ton i pojasniti svoja stanovništa. Tako je veleposlanik Kine u SAD-u, Cui Tiankai već dao do znanja da u situaciji oko Sjeverne Koreje odgovornost leži na američkoj strani. 

Također, komentirajući izjave Rexa Tillersona o jačanju suradnje s Japanom, Indijom i Australijom kao odgovor na kineski rast, Cui je rekao da se odnosi ne smiju biti gledati kao „zero-sum“ na račun treće države. Cui je istovremeno upozorio Washington da se ne bi smio uplitati u regionalne probleme u Južnom kineskom moru.  
Osim toga, Kina nastoji vratiti čitav Korejski poluotok u područje izvjesnosti i kontrole te iskoristiti postojeće nesuglasice u politikama Washingtona i južnokorejskog predsjednika Moon-a. Prije tjedan dana, Kina i Južna Koreja izrazile su želju za normalizacijom odnosa i obećali kako će se odmaknuti od problema američkog proturaketnog sustava THAAD. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da se radi o sporazumu koji će „brzo vratiti bilateralne odnose na kolosijek normalnog razvoja“. Za mjesec dana, Xi Jinping sastat će se s Moonom na forumu APEC u Vijetnamu.  

Uz svu pomirbenu politiku prema Sjevernoj Koreji, Moon shvaća da je Kina ključna za južnokorejsku ekonomiju jer uvozi čak četvrtinu njihovih proizvoda. Zbog nesuglasica oko THAAD-a i kineskog bojkota južnokorejskog gospodarstva, ekonomija je, prema procjenama Korejske banke izgubila oko 0.4% rasta BDP-a.  

Nelagodu stvara i posjet tajvanske predsjednice Tsai Ing-wen otočnim pacifičkim državicama. Prije najavljenog puta, Kina je upozoravala SAD da ne smije odobriti Tsai presjedanje na Guamu ili na Havajima. Usprkos svemu, Washington je ignorirao kineske zahtjeve i pustio tajvansku predsjednicu na američko tlo Havaja. 

Ovaj će nam susret svakako pomoći da procijenimo postoji li američka strategija “povratka” u Aziju i kakvi su joj politički i strateški ciljevi i kapaciteti. 

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.