SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NALIČJE
 
Prihod od turizma raste ispod očekivanja
Autor/izvor: SEEbiz / Slobodna Dalmacija
Datum objave: 07.10.2017. - 11:08:09
ZAGREB - Da je u Hrvatskoj stvarnost u odnosu na planove i projekcije rasta i razvoja pojedinih gospodarskih grana uvijek uglavnom u zaostatku, nije više vijest. Nešto nas na tom putu genijalnih razvojnih vizija pojedinih sektora uvijek neplanirano zaustavi i zakoči. Pa nikako da stignemo sve ono što su stručnjaci tako lijepo prognozirali i uobličili u skupe razvojne studije, analize i strategije.

U većini djelatnosti osim u - turizmu. U njemu smo ovih dana kada je spektakularno izbrojeno da smo u devet ovogodišnjih turističkih mjeseci dosegnuli gotovo 100 milijuna turističkih noćenja, zapravo stigli do cilja cijele tri godine prije roka. Za hrvatske prilike nevjerojatno.

Strategija razvoja turizma planirala je, naime, da ćemo do takvih rezultata fizičkog prometa kao jednog od pokazatelja uspješnosti našeg turizma, stići tek 2020. godine, a evo nas već u 2017. na brojkama iz budućnosti, piše Slobodna Dalmacija.

I sve bi bilo izvrsno da smo i u svim drugim segmentima rasta i razvoja te grane koje je prije pet godina isplanirala Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine, napredovali jednako brzo i uspješno.

Ali nismo. Najveći zaostatak u odnosu na ciljeve toga strateškog dokumenta iz turizma imamo u prihodima koji puno sporije rastu od fizičkog prometa, a ni s turističkim investicijama nismo uhvatili korak kako se očekivalo.

Tako bi se u ovoj godini uz oko 100 milijuna turističkih noćenja i više od 17 milijuna dolazaka turista, turistički prihodi od stranih gostiju trebali popeti do nešto više od devet milijardi eura. S potrošnjom domaćih gostiju koja se tome pribroji, ukupni turistički prihodi zacijelo će u ovoj godini premašiti 10 milijardi eura.

I bit će to podatak vrijedan respekta jer će udio turizma u BDP-u Hrvatske i dalje biti gotovo 19 posto. To turizmu osigurava poziciju najvažnijega gospodarskog čimbenika u platnoj bilanci zemlje i trenutno nezamjenjivog punjača državnog proračuna.

No, kada se već hvalimo fizičkim prometom koji smo dosegnuli tri godine prije plana iz razvojne strategije turizma, gdje smo onda zapeli sa zaradom od tog istog ogromnog rasta broja turista u Lijepoj našoj?

Jer, prema planovima, Hrvatska je trebala sa stotinu milijuna turističkih noćenja zarađivati oko 14,5 milijardi eura od turizma. Mi smo, međutim, ove godine na pragu ostvarenja tih stotinu milijuna turističkih noćenja, ali su prihodi od njih barem četiri milijarde eura manji od plana.

Sa 10 milijardi eura koliko bi naš turizam trebao donijeti od inozemnih i domaćih gostiju u 2017. godini, Hrvatska će imati odlične prihode od te djelatnosti, ali daleko smo od zacrtanog cilja prihoda s tolikim prometom.

Jer planiralo se da se veći dio tih milijuna noćenja napravi tijekom znatno duže sezone u hotelima koji su glavni izvor stvaranja dodane vrijednosti i zapošljavanja i koji uz razvoj turističke infrastrukture, mogu preokrenuti današnji dominantno rentni model turizma u profitabilno cjelogodišnje poslovanje.

Dogodilo se, međutim, da je uz kampove u kojima je trećina naših kapaciteta u turizmu, obiteljski smještaj rastao puno brže od hotelskog i nadrastao u nekim dijelovima sezone promet u hotelima, što je u suprotnosti sa svim strategijama i razvojnim planovima koji su predvidjeli potpuno obrnuti proces.

Hrvatska je tako prema planovima do 2020. godine trebala imati oko 20 tisuća novih hotelskih soba u kojima bi se goste primalo cijelu godinu, a izgradila se ili obnovila tek četvrtina planiranog.

Istovremeno se ponuda pojačala za stotinu tisuća novih postelja u obiteljskom smještaju čija prosječna zauzetost je ispod 60 dana. Kada se svemu doda i ovisnost o vremenu koja određuje dužinu sezone u kampovima, jasno je odakle nerazmjer u zaradi od turizma u Hrvatskoj u usporedbi s drugim turističkim zemljama čiji turizam počiva na hotelima i dužoj sezoni.

Ne treba zbog toga krivnju svaljivati na iznajmljivače koji su kronični nedostatak postelja u hotelima u Hrvatskoj spretno i spremno pretvorili u dopunsku djelatnost iznajmljivanja za popravljanje kućnog proračuna. Oni su svoju imovinu stavili na tržište i od nje zarađuju. I s pravom ih apsolutno ne zanima što državne strategije kažu o tom njihovu poslu.

Nitko Hrvatskoj nije kriv što ima manje hotela nego što tržištu nudeBarcelona i Mallorca, zbog čega nam je i njihova zarada nedostižna. Njihov turizam ne počiva na posteljama u apartmanima, stanovima i kampovima kao kod nas, nego na destinacijskim atrakcijama koje su razlozi dolaska i potrošnje u puno dužoj sezoni od naše.

Pri tome sve bolji privatni smještaj koji imamo u Hrvatskoj ne treba gledati kao balast samo zato jer ne donosi državi prihode i dužinu sezone kakvu bismo željeli, nego ga tretirati kao komparativnu prednost turističke ponude. Ali u njoj glavnu riječ moraju imati hoteli, mali, veliki, obiteljski koji će, kao svuda u svijetu, prvi otvarati i posljednji zatvarati vrata gostima. Bez toga ćemo teško do tih željenih 14,5 milijardi eura...

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.