SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
STANOVI
 
Primjetan rast cijena stanova u Zagrebu
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 06.12.2018. - 19:52:00
Zadnja izmjena: 06.12.2018. - 22:25:10
ZAGREB - Bježi li u tekućim tjednima i mjesecima raspoloživi kapital hrvatskih građana i poduzetnika panično u nekretnine, kao pred financijsku i gospodarsku krizu 2008. godine? 

To se pitanje neizbježno nameće pri pogledu na cijene u sveprisutnim oglasima stanova, kuća i apartmana za prodaju, ali i na dostupne skupne tržišne pokazatelje.

U Zagrebu je, primjerice, prema podacima portala Crozilla.com, prošlog mjeseca prosječna cijena ponude stanova dosegnula iznos od 1892 eura, dok neke ponude idu i do astronomskih 4000 eura za kvadrat. Zagrebačke cijene stanova u listopadu, navodi isti izvor, zabilježile su rast od devet posto u odnosu na isti lanjski mjesec i rast od 0,8 posto u odnosu na rujan.

Rast cijena stanova u listopadu spomenuti portal bilježi i na razini države, za 6,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani i 0,3 posto u odnosu na rujan ove godine.

U Splitu, prema istome izvoru, prosječna cijena ponuđenog stana u rujnu dostiže 2735 eura, u Zadru 2018 eura, a u Puli 1821 euro za kvadrat. I u tim gradovima bilježi se rast cijena u odnosu na prethodne mjesece, a najveći je u Puli (19,5 posto) i u Splitu, 17 posto, piše Jutarnji list.

Usporede li se cijene stanova na razini države iz listopada 2016. s podacima za prošli mjesec, zabilježeni porast iznosi 12,8 posto, navodi Crozilla.

Portal Njuškalo procijenio je da su i u rujnu ove godine cijene nekretnina u čitavoj zemlji porasle, stanovi četiri posto, a kuće sedam posto. U svakom slučaju, više nitko ne dvoji da su se cijene nekretnina potpuno oporavile nakon višegodišnje stagnacije uslijed gospodarske krize, pa i više od toga.

- Evidentan je rast potražnje za stanovima u Zagrebu, posebice u tramvajskoj zoni, prouzročen još jednom tranšom subvencioniranih kredita (APN), stambenih kredita uopće s povoljnim kamatnim stopama, uspješne turističke sezone i koncentracijom stanovništva u velikim gradovima, pri čemu grad Zagreb prednjači - navodi Danijel Mrković, agent Biliškov Nekretnina.

Sličnog je stava i Ivana Boršćak iz Boriva nekretnina.

- Tržište nekretnina u Zagrebu doista pokazuje porast cijena. Kad je u pitanju cijena od četiri tisuća eura za kvadrat, ona je bilježena i prije krize 2008. na prestižnim lokacijama kao što su Zrinjevac te cijela Lenuzzijeva potkova, Tuškanac, Gornje Prekrižje.

Kod definiranja cijene nekretnine uvijek je bitna mikrolokacija, orijentacija, pozicija terena, okruženje i samo susjedstvo, funkcionalan i modularan tlocrt, te arhitektura i dizajn - rekla nam je Ivana Boršćak.

Direktor Kastel nekretnina Croatia Dubravko Ranilović u osvrtu na aktualnu situaciju na tržištu nekretnina također računa s pokazateljima koji upućuju na rast potražnje i cijena, no vrlo je suzdržan, kako kaže, oko stvarnih trendova na tržištu.

- Tek na nekom velikom uzorku može se po traženim cijenama eventualno prepoznati trend, a uzimati kao primjere podatke portala koji raspolažu isključivo traženim cijenama ili pojedinačne cijene s navedenih portala, totalno je promašeno. Vi zaista u oglasu možete kao prodavatelj tražiti svašta, što je i vaše pravo, a to se često i događa. Vrlo često se i manipulira traženim cijenama kako bi su umjetno podigla cijena na određenim područjima, tako da ni u kom slučaju ne možete ozbiljno raspravljati na temelju iskazanih traženih cijena - upozorava Ranilović i dodaje kako postoji povećana potražnja za stanovima na dobrim lokacijama koja je prouzročila porast cijene.

S druge strane, kaže Ranilović, mora se imati u vidu da je u 2017. došlo do pada broja kupoprodaja na tržištu nekretnina, što je, ističe, jako važan podatak.

- Pad broja transakcija govori da tržište nije dobro prihvatilo povećanje cijene. Mora se isto tako imati u vidu da u većini zemlje cijene još uvijek padaju, primjeri su Slavonija i Lika, ili u najboljem slučaju stagniraju (Zagorje, Međimurje, Podravina), a niti u Zagrebu se ne prodaju stanovi na svim lokacijama - zaključuje direktor Kastel nekretnina Croatia.

U prilog Ranilovićevim riječima idu podaci iz Pregleda tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2012. - 2017., koji je na zahtjev Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja sačinio zagrebački Ekonomski institut. Prema pregledu EIZG-a, lani je zabilježena 19.860 kupoprodaja stanova i apartmana, što je za dvije tisuće transakcija manje nego u 2016. godini.

S druge strane, navodi se u pregledu Instituta, vrijednost kupoprodaja stanova i apartmana u prošloj, bila je neznatno manja nego u pretprošloj godini kada je promet stanovima i nekretninama prvi put od 2012. prebacio deset milijardi kuna.

Lani se u prometu stanovima i apartmanima obrnulo deset milijardi i 100 milijuna kuna, dok je u 2016. taj iznos dosegnuo 10,4 milijarde kuna. To upućuje na zaključak da je lani došlo do porasta ugovorenih cijena stanova i apartmana, u odnosu na 2016. Prosječan iznos kupoprodaje kvadrata stana na razini države lani je iznosio tisuću i 123 eura.

Kad su u pitanju investicije u nove stanove, podaci Hrvatske gospodarske komore za ovu godinu pokazuju da gradnja novih zgrada raste četiri godine zaredom. Vrijednost radova na stambenim zgradama, utvrdio je HGK, porasla je u prošloj godini 19,4 posto u odnosu na 2016. godini.

Podrška banaka u kupnji stanova također je snažnija nego prošlih godina. Prema podacima Hrvatske narodne banke, prosječna kamatna stopa na stambeni kredit u rujnu ove godine iznosila je 3,53 posto, dok su banke, primjerice, 2013., istovrsne kredite odobravale po prosječnoj stopi od 5,81 posto.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.