SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POSLOVI
 
Programerski posao najpoželjniji u Hrvatskoj
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 14.01.2018. - 08:38:01
ZAGREB - Vrlo malo ljudi danas zna što to znači biti programer. U javnosti se profilirala slika visokoobrazovane osobe koja radi s novim tehnologijama i za to dobiva jako dobru plaću. 

Rijetki razumiju kako točno funkcioniraju svi ti programski jezici od JavaScripta do Pythona i Rubyja te na koji se način međusobno razlikuju. No, rijetke to zapravo i zanima, ali mnogi se pitaju koliko su plaćeni programeri. Ne pojavljuju se u javnosti kao neke zvijezde, ne voze skupe automobile, ne nose odijela, ali svejedno vlada pretpostavka da je riječ o dobro plaćenom poslu.

Odgovor na to pitanje zna Tomislav Grubišić, direktor tvrtki Degordian i Mediatoolkit. On je nedavno proveo istraživanje među 1500 hrvatskih programera kako bi saznao koliko iznosi prosječna plaća programera u Hrvatskoj. Odgovor je 8560 kuna. Istraživanje je objavio u srijedu i u prva 24 sata skinulo ga je više od 5000 ljudi, što pokazuje da mnoge zanima za koliko se novca ujutro bude hrvatski programeri, piše Jutarnji list.

- Istraživanje sam proveo prvenstveno zbog sebe i potreba svoje tvrtke. Htio sam vidjeti plaćam li dovoljno svoje programere s obzirom na stanje na hrvatskom tržištu, a kako nije bilo niti jednog relevantnog istraživanja, odlučio sam ga provesti sam. Sve je to bilo ad hoc, objavio sam anketu na svojem profilu i forumu te je za desetak dana na nju odgovorilo oko 1500 ljudi - kaže Grubišić.

Kad je riječ o predstavljanju samog istraživanja, odnosno programerskoj sceni u Hrvatskoj, gotovo polovica ispitanika bili su programeri specijalizirani za Javu i.NET, dva jezika koja se mogu svrstati u srednje tešku kategoriju programskih jezika. Slijede PHP i JavaScript, a najmanje je ispitanika bilo specijalizirano za Ruby. Naime, jako malo programera u Hrvatskoj koristi Ruby, zbog čega se nekima nudi veća plaća da prijeđu na taj programski jezik.

Sama posebnost jezika Ruby se odrazila i na prosječnu plaću programera koji se njime služe te ona iznosi 9907 kuna. Dakle, ako je prema istraživanju prosječna plaća programera 8560 kuna, možemo reći da se iznad crte nalaze jezici Ruby, Python,.NET, NodeJS, Java te Swift (iOS development), dok su ispod prosjeka Android development, C/C%2B , JavaScript i PHP. Valja napomenuti da su svi iznosi neto vrijednost te ujedno uključuju naknadu za prijevoz. Ovaj omjer plaća se zapravo odražava i na trenutačno stanje potražnje na tržištu.

- Ruby je jezik u kojemu jako malo ljudi radi, a u posljednje vrijeme ga svjetsko tržište cijeni i promovira pa je i najplaćeniji. Smatra se da je prve korake prema programiranju najlakše početi PHP-om. To je i jezik u kojemu možeš raditi jednostavne programe zbog čega se koristi i u osnovnim školama koje imaju programiranje u nastavnom planu - objašnjava Grubišić.

Kako bi se lakše shvatio cijeli koncept programskih jezika, može ih se usporediti sa stranim jezicima. Kako postoje turski, japanski i njemački tako postoje i Python, Ruby i Java. Kao što svaki strani jezik ima svoje specifičnosti tako ih ima i svaki programski jezik. Ruby je objektno orijentiran i široko primjenjiv, a često se koristi u web developmentu, dok je Python programski jezik visoke razine koji se dosta koristi u matematici, fizici i inženjerstvu. PHP je serverski skriptni jezik koji je prvenstveno namijenjen za izradu web stranica te je jedan od najstarijih i najčešće korištenih alata. JavaScript, HTML i CSS čine jednu od tri osnovne tehnologije weba.

Nakon istraživanja je, osim prosječne plaće, Grubišić predstavio rezultate za svaki jezik pojedinačno te svaki jezik i plaću podijelio na pozicije programera u tvrtki: student, junior, middle, senior i lead. Najviše je sudjelovalo middle programera, gotovo trećina, zatim juniori i seniori pa studenti i lead programeri.

Za raspon plaća može se uzeti za primjer Javu, najčešće korišten jezik prema ovom istraživanju. Kada se u obzir uzmu sve pozicije, 38 posto ispitanika se nalazi u kategoriji plaće od 6600 do 8500 kuna. Što se tiče ekstrema, samo jedan posto programera Jave ima plaću manju od 3500 kuna, a njih čak četiri posto ima plaću veću od 15.000 kuna. Kad se to podijeli po pozicijama u tvrtki, dobiva se ovakva slika: studenti koji su specijalizirani za Javu drže plaću od 8500 kuna pa naniže, gdje je prosjek 5500 kuna. Sljedeća razina su juniori. Njihova plaća ide maksimalno do 10.200 kuna, a prosjek je 6800 kuna. Slijede middle programeri s neto plaćom s prijevozom od najmanje 5500 do vrtoglavih 15.000 kuna mjesečno, a prosjek je 9000 kuna. Seniori, pak, imaju prosječnu plaću od 11.300 kuna, a gotovo polovica lead programera broji plaću veću od 15.000 kuna.

A da bi se došlo od juniora do leada, potrebno je, kaže Grubišić, otprilike osam godina.

- U ovom poslu se može brzo napredovati, ali to samo po sebi znači više posla i više odgovornosti. U našim tvrtkama postoji strukturirani sustav napredovanja. Ako netko želi dobiti veću plaću i samim time bolju poziciju, zna se koje uvjete za to mora ispuniti. Sve je transparentno - ističe Grubišić, direktor tvrtke koja je već pet puta osvojila nagradu Najbolji poslodavac u kategoriji srednjih tvrtki.

Ipak, mali broj programera zapravo dođe do pozicije leada. To je moguće u tvrtkama koje imaju više od 30 zaposlenika jer se ipak radi o mjestu gdje jedna osoba vodi računa o svim ostalim programerima u tvrtki. To je ujedno posljednji stupanj napredovanja koji još ima veze s programiranjem jer se nakon toga odlazi u menadžerske vode.

Za kraj je tu još razlika između plaća programera koji rade u hrvatskim i uredima stranih tvrtki. Naime, u samu obradu podataka bilo je uključeno 1300 upitnika jer se Grubišić koncentrirao samo na programere koji rade u hrvatskim tvrtkama ili lokalnim uredima inozemnih kompanija. Prvi razlog je razlika u plaćama raznih freelancera koji za pojedine projekte mogu dobiti i po 2000 eura na mjesec, ali oni ne rade klasični posao od 8 do 16 sati. Drugi razlog jest i temeljno pitanje s kojim se ušlo u istraživanje, a to je razlika u plaćama između hrvatskih i stranih tvrtki.

- Izgubila se razlika u plaćama s obzirom na rad u privatnim tvrtkama domaćih vlasnika u odnosu na lokalne tvrtke stranih vlasnika pa je razlika u plaćama plus-minus 3 do 5 posto, što je na razini statističke pogreške - rekao je Grubišić.

Svi ovi podaci donijeli su novi pogled na sliku o programerima u Hrvatskoj te omogućili brojnim tvrtkama, ali i sadašnjim i budućim programerima da uvide stanje na tržištu. To je i glavni razlog što je Grubišić odlučio javno podijeliti rezultate svog istraživanja.

- Zajednica mi je pružila najbolje developere na tržištu, stoga joj se trudim vraćati. Ovom analizom svaki developer moći će vidjeti kako stoji s obzirom na prosjek tržišta, ali i realnu sliku samog tržišta - pojasnio je.

Sada kad je poznata prosječna plaća hrvatskog programera, vrijeme je da te podatke stavimo u kontekst s ostalim poslovima u Hrvatskoj. Naime, ovo nije prvo istraživanje o plaćama programera. Servis MojaPlaca.hr procijenio je prosječnu plaću programera na temelju upitnika i došao do brojke od 7421 kune. Ipak, Grubišićevo istraživanje je puno detaljnije i obuhvatilo je veći broj ispitanika koji su dobrovoljno ispunili anketu, tako da ćemo se za potrebe teksta koncentrirati na njihov dobiveni iznos prosječne plaće u iznosu od 8560 kuna.

Prema servisu MojaPlaca.hr, prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi 5586 kuna, što znači da je prosječna plaća programera gotovo 2000 kuna veća. Možemo to staviti i u kontekst s drugim zanimanjima. Prema istom servisu, prosječna plaća hrvatskog liječnika je 9010 kuna, a učitelj u osnovnoj školi na mjesec dobije 5734 kune. Riječ je o zanimanjima za koja je potrebna visoka stručna sprema, a programeri u ovom slučaju čak i ne moraju imati završeni fakultet da bi ih neka tvrtka zaposlila. Samo trebaju konkretno znanje u programiranju.

Naime, iako većina programera svoje vještine nauči tijekom školovanja, pozamašan broj njih samostalno nauči programirati. Osnove programiranja se mogu naučiti preko brojnih besplatnih tečajeva na internetu koje drže poznati strani fakulteti poput MIT-a, ali i specijalizirane stranice poput Codecademyja ili Khan Academya. Primjerice, na Codecademyju se može potpuno besplatno naučiti osnove Jave za pet sati učenja ili Pythona za 13 sati. S druge strane, u Hrvatskoj postoje brojne ustanove koje nude tečajeve programiranja. Edunova, škola za informatiku i menadžment u Osijeku, ima tečaj PHP programiranja za cijeni od 6050 kuna, u koji je uključeno 130 sati učenja te u konačnici certifikat o poznavanju vještine. Net Akademija nudi osnove programiranja za 2500 kuna, a slične ponude imaju i Algebra ili Machina. Besplatne tečajeve znaju organizirati i brojne privatne tvrtke ili obrazovne ustanove koje pritom ciljaju na studente, žene ili nezaposlene.

Vratimo se opet na plaće programera i usporedimo ih s plaćama njihovih kolega u zapadnim zemljama. Kao usporedbu ćemo uzeti razliku prosječne hrvatske plaće i prosječne plaće programera. Dakle, na godišnjoj razini prosječan Hrvat zaradi 67.032 kune, a prosječan programer 102.720. Razlika iznosi 35.688 kuna na godinu, što je otprilike cijena za potpuno preuređenje kuće. U SAD-u, prema servisu Trading Economics, prosječan Amerikanac radi za 22.30 dolara po satu. Ako se uzme radno vrijeme od 40 sati tjedno, u 50 tjedana u godini dobije se 46.384 dolara. Jedan američki programer, prema servisu PayScale, zaradi 69.083 dolara godišnje. Razlika je 22.699 dolara. Kada se to napravi za Veliku Britaniju, dobije se puno manja razlika. Prema Trading Economicsu, prosječni Britanac zaradi 510 funti na tjedan, što je 25.500 funti na godinu. Prema PayScaleu, britanski programeri godišnje zarade 30.625 funti. Razlika je u ovom slučaju "samo" 5125 funti. Iz toga se može zaključiti da hrvatski programeri dosta dobro stoje u svom društvu s obzirom na trendove u drugim zemljama.

Ipak, postoji razlog zašto programeri tako dobro stoje u Hrvatskoj. Naime, oni su trenutačno jedno od najtraženijih zanimanja u zemlji. Programera uopće nema na burzi, a većina odmah nakon fakulteta pronađe posao. Prema posljednjim procjenama stručnjaka, postoji deficit od 2000 radnih mjesta godišnje, a Grubišić ističe kako nikad nije bilo više novca od investitora.

- Velika je potražnja za programerima u Hrvatskoj. Mi svaki mjesec ne dobijemo velike količine novca jer nemamo dovoljno ljudi da provedemo sve projekte koje traže investitori. Novca stvarno ima, možda više nego ikad prije, ali nedostaje ljudi koji će taj novac pretvoriti u gotove projekte - naglašava Grubišić.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.