SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
DOLJE S ORUŽJEM
 
Putevi koji su se ukrstili: Čovjek koji je izumio dinamit i aktivistica za mir
Autor/izvor: Zorica Živković Farina
Datum objave: 18.03.2018. - 18:57:00
Zadnja izmjena: 18.03.2018. - 19:34:50
KOLUMNA - Samo nekoliko dana ususret obilježavanju Međunarodnog dana žena imala sam veliko zadovoljstvo susresti se s austrijskom veleposlanicom H.E. Heidemariom Gürer u Haagu kako bih zatražila podršku za svoj novi projekt kojim se ohrabruju i povezuje žene u diplomaciji. 

Upravo je to područje oduvijek rezervirano isključivo za muški svijet, a vanjski poslovi se manifestiraju na mnogim razinama od trgovine pa sve do obrazovanja. Posebnu podršku H.E. Mrs. Heidemaria Gürer daje ženama koje se bave poslovanjem, pravom i obrazovanjem. Lucile Atcherson, Suzanne Borel, Eugenie Anderson, Chonira Belliappa Muthamma, Diana Abgar samo su neke od pionirki u službi vanjskih poslova i krojenju međunarodnih politika. 

Pionirki se svi rado sjećaju, one su te koje su poput ledolomki napravile prolaz svima onima koje su došle nakon njih. Jedna od takvih je u aktivističkom mirovnom pokretu bila spisateljica Bertha von Suttner, prva dobitnica Nobelove nagrade za mir. Odgojena prema kodeksu aristokratskog društva čija vojna pravila je prihvaćala u prvoj polovici zivota i žestoko im se protivila u drugoj, Bertha ne samo da je dobitnica Nobelove nagrade, već je osobno i poznavala dotičnog gospodina. Naime, Alfred Nobel je u novinama objavio ponudu za zaposlenje na koju se javila aristokratkinja željna financijske nezavisnosti. 

Postala je njegova privatna tajnica u Parizu i kratko nakon toga je napustila mjesto i vratila se u Beč kako bi se udala za grofa Arthura von Suttnera. Nihovo prijateljstvo održavalo se putem pisama i išlo je toliko duboko da je upravo ona ta koja ga je inspirirala na osnivanje zaklade za nagradu koja joj je nakon njegove smrti, 1905. godine i uručena. Prema povijesnim navodima poznati izumitelj se zamislio nad svojim patentima nakon što je živ pročitao članke svoje osmrtnice. Naime, mediji su zamijenili smrt njegovog brata za njegovu opisujući ga kao čovjeka kojemu je uspjelo  nešto što nije nikome do tada, a to je da omogući da se velikom brzinom usmrti velik broj ljudi. Nobel je bio jako pogođen nakon čitanja osmrtnica te nije želio ostati zapamćen po tome. To ga je i motiviralo da osnuje fondaciju. 

S druge strane, imamo Berthinu knjigu Die Waffen nieder! (Down with Weapons!) or Lay Down Your Arms! Bavi se temom rata i mira, ali isto tako položajem žena u društvu. Prevedena je na šesnaest jezika i smatrala se najvažnijom njemačkom literaturom na temu rata.

Bertha von Suttner je također bila aktivistica za jednakost rodnih prava navodeći u svom članku iz 1894. godine kako fizičke različitosti ne trebaju biti preduvjet za one etičke. Navodi da se spol konja ne gleda kada obavljaju svoju ulogu na trkaćoj stazi, kuja u čoporu lovi isto kao što to rade i mužjaci. Muškarci i žene su rođeni jednaki i stoga trebaju imati ista prava, naglašavala je još prije pokreta za jednakost prava žena. Prema navodima njezina osobnost je poput lotusa ostavila pečat na površini vode upravo po tome jer je bila ono što jest, a ne prema zaslugama koje su joj se pripisivale.  

Kada smo kod položaja žena u društvu te pogleda na šahovsko polje rado se sjećam svog odnosa s jednim austrijskim političarem koji je histeriju oko dolaska izbjeglica iz Sirije te pitanje terorizma iskoristio za promociju i predlaganje zakona prema kojemu bi policiji bilo dozvoljeno nošenje pištolja izvan radnog vremena, dakle u slobodno vrijeme, nakon obavljanja dužnosti. Pozivajući se na malobrojne pozitivne primjere njemu je razoružanje policajaca i vojnika izvan radnog vremena bilo kontraproduktivno dok je moj stav bio da se o pitanju nošenja oružja službenika u slobodno vrijeme trebaju posavjetovati i osobe koje žive sa službenicima, počevši od njihovih majki, supruga i djece pa naravno i njih samih. Žele li supruge u spavaćoj sobi gledati kako im na pod ispada pištolj iz suprugovih hlača? Žele li Ti sluzbenici uživati svoje slobodno vrijeme produktivno i opušteno u okruženju obitelji, prijatelja i javnosti bez opterećenja koje se mjere težinom oružja?  

Pogled i stav oko iste teme iz muške i ženske perspektive bio je jako različit, a naš odnos poput dinamita. Kratak i ekspolozivan.  

Prije donošenja zakona svakako bi bilo dobro sagledati istu točku iz različitih perspektiva jer se ona nekome može učiniti mrljom. Često o pogledu na tu točku ovisi i krug unutar kojeg se kut gledanja nalazi, a taj kut može biti jako ograničen kada je perspektiva u pitanju. Finalni produkt, recimo slika neće biti ista gledamo li ju s 45 stupnjeva ili u punom krugu od 360. 

Sigurna sam kako žene u diplomaciji, ali i ostalim javnim službama u kojima se njihovo tijelo čini manje brojnijim žele da se njihovo mišljenje čuje, da bude uvaženo i cijenjeno kako bi se detalj drveta pretvorio u pejzažnu sliku prije donošenja odluka koje uključuju opći interes. Žene su upravo poznate po intiuiciji i smislu za detalje pa mogu, recimo, vidjeti i ukazati na rijeku iza drveta, što im se čak i zamjera kada su u pitanju vanjski poslovi. 

I na kraju, želja mi je Austriji čpstitati njezin rodendan! Naime, Republika Austrija ove godine obilježava 100 godina svoga formiranja uz kovanicu s likom Atene okružene s 12 zvijezda, grčke boginje čija skulptura se nalazi ispred austrijskog Parlamenta u Beču. Božanski.