SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SLUČAJ AGROKOR
 
Ramljak i Grgić u teatru apsurda
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 30.01.2018. - 08:53:00
Zadnja izmjena: 30.01.2018. - 08:59:18
ZAGREB - Nadmudrivanje pravnih timova izvanredne Uprave Agrokora i njegovih kompanija s Kreditnom bankom Zagreb, koja je u vlasništvu tvrtki čiji je suvlasnik Dubravko Grgić i koja je skrbnik računa dioničara pojedinih Agrokorovih kompanija, nastavljeno je jučer novim manevrom nekoliko uprava Agrokorovih tvrtki.

Kreditna banka Zagreb zatražila je od uprava Belja, Zvijezde, PIK-a Vinkovci i Vupika sazivanje glavnih skupština i pokretanje postupaka naknade štete prema Agrokoru i Knighthead Capital Investmentsu zbog nelegalnog izdavanja prethodnih jamstava Agrokoru za stare obveze i novog, takozvanog roll-up kredita.

U ponedjeljak su, tako, uprave tih društava obavijestile burzu da su predsjedniku Uprave KBZ-a Borisu Zadri uputile pismo u kojem uvažavaju njegov zahtjev od 21. prosinca ove godine te da će od Agrokora d.d. i bez sazivanja Skupštine zatražiti naknadu štete, ali su istodobno u pismu navele i kako smatraju da štete za njihove kompanije nije bilo, piše Jutarnji list.

Tako se nastavlja pravna igra mačke i miša u slučaju restrukturiranja Agrokora, u kojoj je sa svakim novim korakom u tom procesu sve teže pohvatati konce između svih pravnih sporova i interesa u cijeloj priči, a pravne akrobacije svih njezinih aktera sve su eteričnije i maštovitije.

U konkretnom slučaju Belja, a to važi i za ostale tvrtke u ovoj epizodi, KBZ je zatražio da skupštine Agrokorovih tvrtki zatraže naknadu štete od Agrokora maksimalno do 24.034,768.203,75 kuna, a od Knighthead Capital Investmentsa S.a.r.l., Kala Investmentsa S.a.r.l. i Madison Pacific Trust Limiteda maksimalno do 1,06 milijardi eura.

“Uprava je donijela odluku kojom udovoljava vašim zahtjevima te će, na vaš zahtjev, postaviti zahtjeve za naknadu štete prema svim adresiranim osobama”, stoji u dopisu Belja KBZ-u, uz napomenu da svoj stav temelje na odredbama članka 273.a Zakona o trgovačkim društvima, koji propisuje da “društvo mora postaviti zahtjev za naknadu štete protiv osoba iz članka 191., 252. i 273. Zakona o trgovačkim društvima ako tako odluči glavna skupština običnom većinom glasova ili ako to zatraže dioničari čije dionice predstavljaju najmanje deseti dio temeljnog kapitala pod uvjetom da su dioničari društva najmanje tri mjeseca prije održavanja glavne skupštine na kojoj to zahtijevaju”.

Jednako tako se napominje: “(...) člankom 501. Zakona o trgovačkim društvima određuje se, potakne li vladajuće društvo ovisno društvo, s kojim nema ugovor o vođenju poslova društva, da poduzme pravne poslove ili radnje, odnosno da propusti takve radnje na svoju štetu, a da štetu stvarno ne nadoknadi do kraja poslovne godine niti dade ovisnome društvu pravni zahtjev da mu se šteta nadoknadi, vladajuće društvo mora ovisnome društvu nadoknaditi svu štetu koja iz toga proizađe”.

“Iz navedenoga proizlazi, osim što je Kreditna banka - u svojstvu banke skrbnika, a na temelju naloga klijenta koji je vlasnik 9,805 posto od ukupnog broja dionica Belje d.d. te položaja koji ima u trenutku slanja ovog odgovora - u mogućnosti postaviti spomenute zahtjeve za naknadu štete (u slučaju da smatra kako su ovakvi zahtjevi opravdano utemeljeni) da to može napraviti i uprava društva na prijedlog dioničara”, stoji u dopisu Belja KBZ-u, ali se odmah potom utvrđuje da je Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH propisana zabrana pokretanja parničnih, ovršnih i postupaka osiguranja te postupaka izvansudske naplate protiv društva Agrokor.

Stoga Davor Bošnjaković, predsjednik Uprave Belja, a isto su postupili i šefovi uprava svih drugih “umiješanih” Agrokorovih kompanija, u svojem dopisu navodi da je

“Uprava dužna poštovati spomenutu zakonsku zabranu, napose zbog toga što bi pokretanjem postupka za naknadu štete protiv društva Agrokor bili uzrokovani sudski i drugi troškovi, a nadležni sud ionako ne bi mogao postupiti po takvoj tužbi”. Potom se naglašava kako je “Uprava društva Belje stava da šteta u pogledu navedenih jamstava (koje je Belje izdalo za Agrokorove prethodne kredite i za roll-up) nije nastupila”.

“U slučaju da jest ili kad nastupi, društvo bi imalo pravo potraživati naknadu štete od ostalih jamaca u dijelu koji na njega pada… Završno, Uprava Belja je stava kako se spomenutim Ugovorom o najstarijem kreditu (roll-up) nije uzrokovala šteta društvu, već je tim izvorom financiranja društvo dobilo potrebnu likvidnost za nastavak poslovanja”, stoji u pismu Uprave Belja KBZ-u.

No, na kraju se onda ipak navodi da će Uprava Belja, “uzevši sve navedeno u obzir, udovoljiti zahtjevu dioničara Kreditne banke od 21. prosinca 2017. i bez održavanja glavne skupštine te će prema društvu Agrokor uputiti zahtjev za naknadu štete sukladno pravima koje Kreditna banka ima temeljem Zakona o trgovačkim društvima”.

Drugim riječima, uprave tih tvrtki uputit će na adrese Agrokora i KCM-a zahtjeve za naknadu štete, dakle, to neće biti sudski ili upravni postupci, a u istom tom dopisu izvijestit će ih da te štete, ustvari, nije bilo. Eto, ako nekome slučajno nije jasno.