SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KREDITIRANJE
 
Raste udjel kunskih kredita
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 23.11.2018. - 10:03:03
ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a stanje plasmana koji predstavljaju potraživanja kreditnih institucija od ostalih domaćih sektora, ostalih financijskih posrednika, pomoćnih financijskih institucija i osiguravajućih društava te mirovinskih fondova na kraju rujna je iznosilo 222,8 mlrd. kuna. 

Pri tome je zabilježen mjesečni i godišnji nominalan rast stanja plasmana (0,3% odnosno 1,2%). S druge strane, pogledamo li iznose plasmana na osnovi transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana) ukupni su plasmani zabilježili rast od 0,4% u odnosu na kolovoz dok su na godišnjoj razini ubrzali sa stopom rasta na 4,6%. Pri tome su plasmani stanovništvu usporili na 5,9%, dok je rast plasmana poduzećima ubrzao na 3,3%. Zamjetno manji rast nominalnog stanja ukupnih plasmana u odnosu na godišnji rast na osnovi transakcija uglavnom je posljedica prodaje nenaplativih plasmana.

Ukupni krediti (koji uključuju kredite središnjoj državi, lokalnoj državi, poduzećima, stanovništvu, drugim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim institucijama, osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima te investicijskim fondovima osim novčanim fondovima) iznosili su na kraju rujna 249,7 mlrd. kuna. Tako su uz rast na mjesečnoj razini (za 0,2%) ukupni krediti nastavili bilježiti negativne godišnje stope rasta koje, uz povremene iznimke, traju od studenog 2012.

U odnosu na rujan 2017. godine stanje iznosa kredita je bilo niže za 5,9 mlrd. kuna ili 2,3%. Smanjenje na godišnjoj razini posljedica je smanjenja iznosa valutnih kredita čiji se udio u posljednjih šest mjeseci u ukupnim kreditima spustio ispod 60%, a zabilježili su pad od 7,3% godišnje.

Tako su ukupni valutni krediti uz godišnje smanjenje od 11,8 mlrd. kuna na kraju rujna iznosili 149,1 mlrd. kuna. Suprotno tome, iznos ukupnih kunskih kredita je uz mjesečni rast od 0,5% nastavio s pozitivnim godišnjim stopama rasta. Ukupni kunski krediti su na kraju rujna dosegnuli 100,6 mlrd. kuna što na godišnjoj razini predstavlja rast za 5,8 mlrd. kuna ili 6,1%. Udio kunskih kredita premašio je tako razinu od 40% što je porast za više od tri postotna boda u samo godinu dana. Valutna struktura kreditnih obveza nastavila se mijenjati u korist kunskih kredita odražavajući sklonost zaduživanja u domaćoj valuti čemu je zasigurno doprinio i pad kamatnih stopa.

Promatrano prema korisnicima kredita nastavak razduživanja po dvoznamenkastim stopama nastavila je središnja država (-20,5%). Negativne godišnje stope rasta zabilježili su i krediti nefinancijskim trgovačkim društvima (poduzećima). Krediti poduzećima u ukupnim kreditima čine gotovo 34%, a zabilježili su mjesečni rast od 0,2% dok su na godišnjoj razini niži za 1,5% te se tako spustili na 84,3 mlrd. kuna. S nešto značajnijim udjelom od 49% i nominalnim stanjem iznosa od 122,6 mlrd. kuna, krediti stanovništvu nastavili su bilježiti pozitivne godišnje stope rasta (3,9%) trinaesti mjesec za redom. Pri tome je zabilježen godišnji rast kunskih kredita (13,9%) dok je iznos valutnih kredita smanjen za 4,8%.