SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
MIROVINCI
 
Razočaravajući prinosi mirovinskih fondova u 2018.
Autor/izvor: SEEbiz / tportal
Datum objave: 26.07.2018. - 19:38:02
ZAGREB - Mirovinski fondovi iz drugog stupa već drugu godinu zaredom ostvaruju znatno skromnije zarade. U prvih šest mjeseci ove godine prinosi su im se kretali u rasponu od 0,3 do 2,7 posto.

Najgore je prošla glavnina osiguranika, oni koji uplaćuju štednju u fondove kategorije B, a zadovoljni mogu biti oni koji su se odlučili za alternativne opcije.

Povijesno niske kamatne stope na tržištu novca, sve slabiji prinosi na državne obveznice i slom domaćeg dioničkog tržišta ostavili su traga na rezultatima četiri obvezna mirovinska fonda.

Ovisno o kategoriji fonda, prosječni prinosi mjereni Mirexom u prvom polugodištu varirali su od 0,52 posto do 1,91 posto, piše tportal.

Najslabije rezultate donijeli su fondovi kategorije B, u kojima za mirovinu štedi gotovo 95 posto zaposlenih. Prosječni prinos četiri mirovinska fonda u srednjoj kategoriji iznosio je 0,52 posto. Pritom su najuspješniji bili menadžeri Raiffeisen fonda s prinosom od 0,83 posto dok su zarade AZ i Erste fonda ostale znatno ispod prosjeka kategorije.

Fondovi kategorije A, u kojima štedi manje od jedan posto zaposlenih sklonijih višem riziku, ostvarili su gotovo tri puta više prinose od fondova B kategorije. I u ovoj kategoriji najuvjerljivije rezultate postigao je Raiffeisen fond (2,73 posto) dok su podbacili menadžeri Erste fonda s prinosom od tek 0,7 posto.

U kategoriji C, u kojoj mirovinsku štednju ima 4,5 posto osiguranika drugog stupa, rezultati su zadovoljavajući osobito ako se ima u vidu niskorizični profil ulaganja.

Najuspješniji, AZ fond svojim je štedišama u šest mjeseci ušteđenu imovinu oplodio prinosom od 2,09 posto. Solidnu zaradu ostvario je i Raiffeisen fond, a nešto slabije poslovali su Erste i PBZ CO.

Slabije zarade u proteklom razdoblju odrazile su se i na dugoročne prinose, koji su još uvijek respektabilni. Tako je prosječni godišnji prinos od osnutka fondova A kategorije pao na 8,29 posto s 9,44 posto, koliko je iznosio u lipnju prošle godine. Međutim, prinosi fondova višeg stupnja rizika još uvijek su znatno viši od onih srednjeg (B) i nižeg (C) stupnja rizika.

Krajem lipnja četiri mirovinska fonda drugog stupa imala su ukupno 1,87 milijuna članova, što je 60 tisuća više nego krajem lanjskog lipnja. Imovina obveznih fondova dosegnula je 94,9 milijardi kuna, od čega 70 milijardi kuna čine uplate doprinosa, a 24,9 milijardi kuna je zarada koju su fondovi ostvarili ulaganjem prikupljenih sredstava.

Glavnina imovine fondova (64,6 milijardi kuna ili 68 posto) uložena je u domaće državne obveznice dok je u domaće dionice uloženo oko 10 milijardi kuna (10,5 posto). U inozemne vrijednosne papire plasirano je 11,7 milijardi kuna, pri čemu je najveći dio (5,6 milijardi kuna) uložen u dionice.

Predstojeća mirovinska reforma aktualizirala je pitanje smisla drugog mirovinskog stupa. Kako bi riješila problem novih umirovljenika, Vlada predlaže solomonsko rješenje - proširenje prava na dodatak od 27 posto i na novu generaciju umirovljenika, uz uvjet da mirovinu iz drugog stupa prenesu u prvi.

U takvim okolnostima za većinu građana koji će u narednih dvadesetak godina otići u starosnu mirovinu štednja u drugom stupu i dalje neće igrati nikakvu ulogu u određivanju visine mirovine jer će im biti isplativiji povratak u prvi stup.