SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
AUTOCESTE
 
Rekordni prihod na hrvatskim autocestama, ali...
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 27.01.2017. - 10:11:03
ZAGREB - Prošle godine je na autocestama u Hrvatskoj oboren apsolutni rekord u prihodima od naplate cestarine, te su HAC i ARZ ostvarili utržak od 2,186 milijardi kuna, što je čak osam posto više nego prethodne godine, pa je zarada povećana za 162 milijuna kuna. 

Hrvatska je imala ukupno 60,148 milijuna vozila na autocestama, odnosno čak 4,67 milijuna vozila više nego 2015. godine, a najprometnija autocesta je Bregana – Zagreb – Lipovac (A3) sa 16,77 milijuna vozila, nakon čega slijedi autocesta Rijeka – Zagreb (A6) sa 16,33 milijuna vozila i autocesta Zagreb – Split – Ploče (A1) sa 13,33 milijuna vozila. Ovo su ujedno i jedine tri autoceste u Hrvatskoj koje imaju godišnji promet veći od 10 milijuna vozila. Poredak po prihodu je donekle drugačiji zbog dužine pojedinih dionica, pa je tako na prvom mjestu po prihodu ponovo autocesta Bregana – Zagreb – Lipovac sa 807,4 milijuna kuna, a na drugom autocesta Zagreb – Split – Ploče sa 598,4 milijuna kuna, dok treće mjesto zauzima autocesta Rijeka – Zagreb sa 499,97 milijuna kuna, piše Novi list.

Navedene brojke opisuju rezultate za mrežu autocesta u Hrvatskoj u ukupnoj dužini od 1.112 kilometara kojoj se od dionica pod naplatom mogu pridodati još samo dionice pod koncesijom, a riječ je o istarskom ipsilonu (141 kilometar) i autocesti Zagreb – Macelj dužine 60 kilometara. Najbolji mjesec i najveći prihod od cestarine bilježi se u kolovozu, a zatim slijedi srpanj, dok je najmanje vozila i prihoda bilo u siječnju i veljači, što potvrđuje da su prometna kretanja u RH izrazito sezonske naravi, pa tako i ARZ i HAC imaju gotovo četiri puta veći prihod i promet u kolovozu nego u siječnju. Sve navedene brojke nisu ni izbliza dovoljne za rješavanje naslijeđenih dugova HAC-a i ARZ-a nastale u razdoblju izgradnje autocesta, a taj problem hrvatska Vlada nastoji razriješiti refinanciranjem obveza u aranžmanu sa Svjetskom bankom i riječ je o kreditu u iznosu od čak dvije milijarde eura.

Iako su pregovori u visokoj fazi, konačne odluke još nema, ali se rješenje u relativno kratkom roku mora pronaći neovisno o tome hoće li to biti aranžman sa Svjetskom bankom ili neka druga opcija, jer ove godine HAC-u i ARZ-u na naplatu stiže 1,1 milijarda kuna kreditnih obveza, koje ove državne tvrtke ne mogu podmiriti iz vlastitih sredstava. Dio mogućeg aranžmana sa Svjetskom bankom bit će financijsko i poslovno restrukturiranje državnih tvrtki koje upravljaju autocestama, te se između ostalog očekuje kako će biti i smanjenja broja zaposlenih, posebno u segmentu naplate cestarine i to zbog očekivanog uvođenja većeg broja automatiziranih naplatnih postaja u godinama koje dolaze.

Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić naglašava kako postoji dobra volja sindikata u smislu participacije u restrukturiranju, ali također dodaje kako višak blagajnika nije toliko velik i može se govoriti o 100 do 200 djelatnika, koje treba postupno zbrinjavati ili prekvalificirati u razdoblju od iduće četiri do šest godina.

– Za nas nikakva monetizacija ili »outsourcing« ne dolaze u obzir. Umjesto toga predlažemo osnivanje interne burze rada, koja bi se odnosila na djelatnike državnih poduzeća i funkcionirala na način da višak ljudi u jednoj tvrtki možemo preusmjeriti u drugu državnu tvrtku. Primjerice, znamo da predstoje veliki projekti u željeznici, a u HAC-u, ARZ-u i drugim cestarskim tvrtkama imamo iskusne i kvalificirane djelatnike koji će biti potrebni u željezničkom sektoru. Otpremnine mogu biti riješenje, ali nama nije cilj opterećivati državni proračun već sačuvati što veći broj radnih mjesta. O takvoj internoj burzi rada već duže pregovaramo s predstavnicima Ministarstva prometa i mislim da smo tu na pragu određenih rješenja. Imali smo i u mandatu bivšeg ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića takav dogovor, ali je samo pet do šest radnika na taj način prešlo iz jedne državne tvrtke u drugu. Sada bi to morao biti daleko veći broj. Samo u resoru prometa imamo HŽ, HAC, županijske uprave za ceste, ARZ, Jadroliniju, Hrvatsku poštu, zračne luke, lučke uprave, a bilo bi moguće uključiti i druge državne tvrtke, primjerice Hrvatske šume ili HEP. No, takav potez je na Vladi. Ovaj model sigurno iziskuje više rada, ali je također realno očekivati i povlačenje europskih sredstava za prekvalifikaciju djelatnika, koji u slučaju prelaska iz jedne u drugu državnu tvrtku ne bi dobivali otpremnine, ali bi sačuvali radno mjesto – ističe Stanić.

Zanimljivo je također da se u HAC-u bilježi i značajno povećanje teretnog proveta po stopi od gotovo 12 posto, što djelomično upućuje i na trend povećanja gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj. Ipak, razlog je svakako i povećanje tranzitnog prometa, pogotovo na pravcu ionako najprometnije autoceste Bregana – Zagreb – Lipovac, gdje se dio teretnog prometa preselio iz Austrije i Mađarske na pravac kroz Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.