SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
REFORME
 
Sad je pravo vrijeme za strukturne reforme
Autor/izvor: SEEbiz / Glas Slavonije
Datum objave: 01.05.2018. - 17:45:36
ZAGREB - Nakon prošlotjedna Vladina usvajanja Nacionalnog programa reformi s istaknutim ciljevima jačanja konkurentnosti gospodarstva, povezivanja obrazovanja s tržištem rada i održivosti javnih financija, najavljeno je 59 mjera u 11 područja.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako se programom konvergencije predviđa rast BDP-a ove godine od 2,8 posto, ali i usporavanje rasta iduće godine na 2,7 posto te po 2,5 posto u 2020. i 2021. Prošle godine u javnim financijama zabilježen je prvi suficit od hrvatskog osamostaljenja, koji je iznosio gotovo 2,8 milijardi kuna. Međutim, Ministarstvo financija za ovu godinu, iako je Marić naglasio kako su predviđene stope rasta vrlo konzervativne, planira blagi proračunski deficit. No, u svakom slučaju, vrlo je pozitivno što Vlada nije poletjela i u euforiji zbog suficita i smanjenja javnog duga požurila povećati rastrošnost, nego će ići prema smanjenju poreznog opterećenja. Upravo najviše zanimanja ekonomista, ali i poduzetnika, odnosno gospodarstvenika izaziva pitanje u kojim se područjima mogu očekivati najavljena porezna rasterećenja.

Ministar Marić naglasio je da će do ljetne stanke biti osmišljen i prezentiran Vladi cijeli paket, a najesen bi išao u Sabor kako bi stupio na snagu prvog dana iduće godine. Dakle, otvorena su pitanja hoće li se smanjivati oporezivanje rada, hoće li biti smanjena stopa PDV-a, eventualno porez na dobit ili porez na dohodak...

U Ministarstvu financija najavili su da će se najprije provesti analiza kako dodatno porezno rasteretiti građane i kompanije do dvije milijarde kuna, pri čemu bi se vodilo računa da porez na dohodak ne bude prvi na redu, jer je to izvor prihoda za jedinice lokalne samouprave.

Profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov na HRT-u je prošloga tjedna na pitanje smanjiti porez na dohodak ili PDV, kazala kako drži da ne treba više smanjivati porez na dohodak. Obrazložila je to riječima da Hrvatska već ima jedan od najnižih omjera poreza na dohodak i BDP-a među zemljama članicama EU-a te da porez na dohodak ne ugrožava konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Kazala je da bi se smanjenjem poreza na dohodak povećale plaće samo onima koji imaju visoki dohodak te da bi oni taj novac stavili u štednju. Također, drži da ne treba smanjivati ni porez na dobit, jer je već snižen, ali je stava da bi trebalo smanjiti doprinose na plaću zaposlenih, kao i stopu PDV-a. U odnosu prema PDV-u, kazala je kako bi bilo pošteno prema građanima smanjiti ga, s obzirom na to da je uveden u vrijeme krize, a najviše pogađa one s manjim prihodima.

“Kad shvatite da ste ekonomija koja previše opterećuje građane, a događa se ekonomski rast, naprosto morate smanjiti PDV”, ističe profesorica Ivanov, ukazujući da je problem velik broj proizvoda i usluga koje imaju snižene stope PDV-a. Ona se zalaže za njihovo ukidanje i smatra da kada njih ne bi bilo, da bi građani mogli plaćati PDV po stopi od 23 posto.

Podsjetit ćemo na riječi direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore Zvonimira Savića, koji je kazao kako su u HGK-u zaključili da je jako mali broj država, koje su se našle u sličnoj situaciji kao Hrvatska, smanjio stopu PDV-a. Napomenuo je kako je riječ o najizdašnijem proračunskom prihodu. Savić je istaknuo kako smanjenje stope PDV-a za jedan postotni bod znači smanjenje proračunskih prihoda za 1,8 milijardi kuna te da u takvom slučaju treba razmišljati kako taj iznos kompenzirati ili za toliko smanjiti proračunski rashod. Njegov je stav da bi trebalo razmotriti druga porezna opterećenja, odnosno rasterećenja troškova rada ili poduzetnika, kako bi im se dalo više prostora za oporavak poslovanja.

Profesor političke ekonomije s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Luka Brkić, na upit gdje bi bilo dobro rezati porezna opterećenja, kaže kako će to zapravo biti odabir političkih ciljeva u smislu razumijevanja pravaca razvoja gospodarstva zemlje.

- Nažalost, suficit prošle godine nije nastao logikom promjene strukture gospodarstva. Rashodna strana proračuna nije mijenjana, a upravo rashodna strana pokazuje kakva nam je politika i gdje moramo provoditi strukturne rezove. Naravno, tu su najveći otpori snažnih lobija. No, sada kada bilježimo suficit, pravo je vrijeme da se konačno krene u strukturne reforme, pa i prema rasterećenju, primjerice smanjenjem PDV-a i smanjenjem izdataka na pozicijama faktora rada. U svakom slučaju ne bi bilo dobro da porastu apetiti i da se počne više trošiti jer bismo tako vrlo brzo došli u nepovoljnu situaciju. Ne treba zaboraviti da brojne inozemne analize govore kako ćemo se na globalnoj razini vrlo brzo suočiti s novom recesijom - upozorava Brkić.

Brkić drži da bi bilo dobro razmišljati o smanjenju poreznih tereta na gospodarstvo, pa i sniženju PDV-a, a to smanjenje prihoda kompenzirati porezom na nekretnine.

Ministar Zdravko Marić naglasio je kako Vlada neće uvoditi porez na nekretnine, ali je kazao kako se “u novom programu nacionalnih reformi može napraviti unaprjeđenje sustava komunalne naknade”. Može li unaprjeđenje sustava značiti i povećanje izdvajanja?

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.