SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ZAGAĐENOST
 
Sava ponovo zagađena antibioticima
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 17.11.2017. - 09:36:59
ZAGREB - Bakterijska otpornost na antibiotike jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema današnjeg društva, a istraživanja ukazuju da je za sve veću prisutnost bakterija otpornih na antibiotike djelomično odgovorna i povećana prisutnost antibiotika u našem okružju.

Tim dr. sc. Nikoline Udiković Kolić s Instituta »Ruđer Bošković« nedavno je dokazao kako otpadne vode iz dijela hrvatske farmaceutske industrije koje dospijevaju u Savu sadrže visoke koncentracije makrolidnih antibiotika, ponajviše azitromicina, što direktno utječe i na veću pojavu rezistentnih bakterija u okolišu, uništavajući k tome i dio riječnog živog svijeta.

U sklopu projekta istraživanja utjecaja industrijskih otpadnih voda na razvoj i širenje bakterijske rezistencije na antibiotike u okolišu, znanstvenici su analizirali uzorke otpadnih voda iz dvije hrvatske farmaceutske kompanije, prikupljene prošle godine tijekom sva četiri godišnja doba. Osim uzoraka iz samih odvodnih cijevi, analizirali su i uzorke recipijentnih voda uzvodno i nizvodno od ispusta. Iako u radu nisu željeli navesti imena kompanija, eksplicitno navode da su upravo uzorci otpadnih voda nastalih iz proizvodnje azitromicina pokazali prisutnost makrolidnih antibiotika u visokim koncentracijama, od sto do tisuću puta većim nego u komunalnim otpadnim vodama, piše Novi list.

– Naše analize su pokazale da su otpadne vode iz lokalnih hrvatskih farmaceutskih industrija, pogotovo one iz proizvodnje azitromicina, itekako zagađene antibioticima, ali i bakterijama rezistentnim na te antibiotike. Konkretno, tijekom proljeća i zime detektirali smo azitromicin u koncentraciji i do 4 miligrama po litri, što je jako puno, oko dva puta više nego što imamo u našoj krvi dok pijemo antibiotik. U komunalnim otpadnim vodama koncentracije različitih antibiotika koji tamo ponajviše dospijevaju putem urina uglavnom ne prelaze 10 mikrograma po litri, a mi smo u prikupljenim uzorcima detektirali i do 400 puta veće koncentracije – pojasnila je Udiković Kolić.

U radu objavljenom ovog rujna u prestižnom znanstvenom časopisu »Water Research« znanstvenici upozoravaju da ovi rezultati, kao i pronađene visoke koncentracije organskih, fosfornih i dušikovih komponenti upućuju na neadekvatan tretman industrijskih otpadnih voda od strane odgovorne farmaceutske kompanije. Kao posljedica, povećana koncentracija antibiotika pronađena je i u rijeci Savi nizvodno od mjesta ispusta.

Znanstvenici također upozoravaju da i dalje ne postoji zakonska regulativa o dozvoljenim koncentracijama antibiotika u vodama. Koncentracije izmjerene u Savi, međutim, ističu oni, do 120 su puta više od granice koju stručnjaci procjenjuju bezopasnom za razvoj rezistentnih bakterija.

Ne čudi stoga da su Udiković Kolić i njeni suradnici pronašli i visoku koncentraciju bakterija otpornih na antibiotike u otpadnim vodama zagađenim antibioticima, dokazavši i poveznicu između povećanih količina antibiotika i povećanog broja rezistentnih bakterija. Istraživanje je pokazalo i da zagađenje antibioticima direktno ugrožava riječni živi svijet, konkretno jednostanične alge, račiće i embrije riba zebrica.

– Neke bakterije su prirodno rezistentne na antibiotike i prisutne su u okolišu čak i onda ako taj okoliš nikad nije bio izložen antibioticima. No povećanim unosom antibiotika u okoliš remeti se prirodna ravnoteža, budući da antibiotici stvaraju selektivni pritisak na prirodnu mikrobnu populaciju pa onda osjetljive bakterije bivaju ili ubijene ili inhibirane, a rezistentne preživljavaju i namnožavaju se. Tako se pospješuje ne samo razvoj rezistencije, već i njezino širenje među bakterijama, uključujući i ljudske patogene, što onda predstavlja i rizik za zdravlje ljudi, ističe Udiković Kolić.

Iako dakle znanstvenici ne žele imenovati farmaceutske tvrtke iz čijih su otpadnih voda uzimali uzorke, u radu se navodi da farmaceutska tvrtka u čijim su otpadnim vodama pronađene visoke koncentracije azitromicina »ima dugu tradiciju proizvodnje azitromicina putem sinteze iz drugog makrolidnog antibiotika eritromicina« te da se »otpadne vode iz te industrije, nakon tretmana u tvrtkinom membranskom bioreaktoru (koji služi kao pročišćivač, op.a.) otpuštaju u Savu zajedno s otpadnim vodama iz proizvodnje pekarskog kvasca«.

Kako navedeni opis ponajviše podsjeća na Plivu koja već godinama proizvodi azitromicin, a koja je u Savskom Marofu 2014. godine otvorila novi pogon za obradu otpadnih voda, pri čemu se u blizini nalazi i postrojenje tvrtke Kvasac, pitali smo našu najveću farmaceutsku kompaniju kako komentiraju rezultate istraživanja.

– Pliva deset godina ne ispušta svoje otpadne vode u vodotoke povezane sa Savom već se obrađene vode, u za to specijaliziranom pogonu koji zadržava 99 posto aktivnih tvari, ispuštaju u kolektor javne odvodnje. U isti kolektor slijevaju se otpadne vode kućanstava i drugih gospodarskih objekata koje zajednički dolaze do centralnog uređaja za pročišćavanje voda (CUP) Zajarki u Zaprešiću. Tamo se vode iz kolektora se spajaju s vodama iz još jednog kolektora te se nakon mehaničkog tretmana združene otpadne vode cijelog kraja ispuštaju u Savu, navode iz Plive ističući da redovno vrše kontrole svojih otpadnih voda.

»Laboratorij tvrtke Cemtra d.o.o. iz Zagreba šest puta godišnje provjerava sve uobičajene parametre koji su prema njihovim izvještajima u dozvoljenim granicama. Nacionalni laboratorij za zdravje, okolje in hrano iz Maribora šest puta godišnje analizira prisutnost antibiotika, a učinjene analize potvrđuju kako se koncentracije antibiotika kreću ispod granice detekcije«, tvrde iz Plive.

Njihov ispust CUP Zajarki, priznaju u priopćenju, očito je mjesto uzorkovanja iz istraživanja grupe s IRB-a, ali tvrde da ispust »sadrži vode nekoliko gospodarskih subjekata i brojnih kućanstava« te da »antibiotici u komunalne vode ulaze iz bolnica, farmaceutskih postrojenja, ali i difuzno od svakog pacijenta koji uzima antibiotsku terapiju«.

Kako gledaju na visoke koncentracije azitromicina u Savi i njihove posljedice, pokušali smo saznati i iz Hrvatskih voda, ali do zaključenja ovog broja nismo uspjeli dobiti odgovor. Podsjetimo, 2007. godine , tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MPS) podnijelo je kaznene prijave protiv odgovornih osoba u Plivi i Kvascu zbog teških kaznenih djela protiv okoliša – konkretno vezane za zagađenje vodotoka Gorjak.

Istraživanje koje su proveli Norveški institut za ispitivanje voda i IRB na osnovi mjerenja od 2006. do 2008. godine također je pokazalo visoke koncentracije antibiotika u rijeci Savi, a zagađenja Gorjaka godinama je izazivalo ogorčenje u javnosti.

Moderni pročišćivač u Novom Marofu trebao je riješiti ovaj problem, barem što se Plive tiče, ali rezultati opsežnog istraživanja Udiković Kolić i njenog tima pokazuju da problem zagađenja antibioticima i dalje postoji.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.