SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ANALIZA
 
Šonje: Sanacija banaka koštala je 12,9 milijardi kuna
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 23.04.2015. - 15:41:00
Zadnja izmjena: 23.04.2015. - 18:24:25
ZAGREB - Petnaest godina nakon završetka procesa sanacija banaka u Hrvatskoj još uvijek traju prijepori o tome koliko su ti procesi koštali, što je zauzvrat dobiveno i nije li bilo bolje zadržati sanirane banke u državnom vlasništvu ili ih prodati na neki drugi način.
Fiskalni troškovi raspada bivše SFRJ (stara devizna štednja, velike obveznice i regularizacija naslijeđenog duga s Pariškim i Londonskim klubom) do sada su se miješali s fiskalnim troškovima sanacije pojedinih banaka. Iznosi tih transakcija s uključenim procjenama plaćenih kamata su:

· Velike obveznice i stara devizna štednja
- 28,6 mlrd KN bez procjene poništenja javnog duga kroz otkup društvene imovine
- 20,7 mlrd KN s procjenom poništenja javnog duga kroz otkup društvene imovine
· Regularizacija odnosa s Pariškim i Londonskim klubom
- 7,9 mlrd KN
· Pojedinačne sanacije (bez gore posebno navedene regularizacije)
- 12,9 mlrd KN

Direktor Arhivanalitike Velimir Šonje je istaknuo da je ovakva analiza bila potrebna jer i 15 godina nakon zaključenja sanacije još uvijek postoje mitovi o troškovima i koristima sanacije te je li ih je trebalo privatizirati ili zadržati u vlasništvu države.

Jedan od mitova je da je sanacija stajala oko 80 milijardi kuna, a da je prodajom država uprihodila 5 do 7 milijardi kuna, kazao je Šonje te istaknuo kako to nije točno, već da je Hrvatska u pojedinačnu sanaciju šest banaka - PBZ, Splitske, Slavonske, Dubrovačke, Riječke i Croatia banke, utrošila 12,9 milijardi kuna.

Čak ako se tome doda i gotovo 8 milijardi kuna, koliko je koštala regulacija odnosa s Pariškim i Londonskim klubom, te 20-tak milijardi kuna troška tzv. Velikih obveznica sa sanaciju gospodarstva početkom 1990.-ih te za staru deviznu štednju, što se nikako ne može smatrati sanacijom banaka, već ukupnim fiskalnim troškom raspada SFRJ, taj je trošak i dalje višestruko manji od 80 milijardi o kojima se godinama govori, kazao je Šonje.

Sve prikazane brojke i njihov zbir neusporedivo su manji od procjena koje su do sada – uglavnom bez navođenja vjerodostojnih izvora – spominjane u hrvatskoj javnosti.

K tome, nije se moglo očekivati da će se svi gore prikazani iznosi moći vratiti prodajom banaka ili kroz prihode DAB-a. Gubici banaka već su 1989. bili dvostruko veći od njihova kapitala zbog kolapsa socijalističke ekonomije. Nakon toga su se dodatno povećavali i treba ih smatrati fiskalnim troškovima osamostaljenja odnosno naslijeđa bivše SFRJ i održanja funkcioniranja društva i gospodarstva u ratu. Taj izdatak se kasnije mogao samo indirektno vratiti, a ne direktno kroz prodaje banaka.

Zanimljivo je da su ukupni prihodi DAB-a – iako još nisu u potpunosti vrednovani – razmjerno visoki u odnosu na fiskalni izdatak pojedinačnih sanacija. Do sada ostvareni prihodi DAB-a po osnovi prodaja i drugih prihoda povezanih sa sanacijama iznose oko 7 milijardi kuna, što ne uključuje procijenjenu tržišnu vrijednost 3,9 milijardi kuna dionica prenesenih u portfelj za kuponsku privatizaciju, realnu tržišnu vrijednost preostalog portfelja nominalne vrijednosti oko 8 milijardi kuna i širu korist obuhvaćenu ugovorenim dokapitalizacijama banaka u iznosu od 1,2 milijarde kuna.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.