SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
USPOREDBE
 
Stambeni krediti: Slovačka znatno povoljnija od Hrvatske
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 21.11.2017. - 08:20:23
ZAGREB - Ako žele podići stambeni kredit, među zemljama nove Europe najviše razloga za zadovoljstvo imaju građani Slovačke. Dugoročni kredit, s dospijećem duljim od deset godina, mogu dobiti uz kamatnu stopu od 1,67 posto, jeftinije nego oni koji žive u nekoj od zemalja eurozone.

U toj usporedbi ponude kredita ove godine dobro stoji i Hrvatska s kamatnom stopom od 3,51 posto. Prema podacima HNB-a, izuzev Slovačke, povoljnije uvjete nude samo banke u Sloveniji i Estoniji. No, još prošle godine Hrvatska nije tako dobro stajala: prosječna kamatna stopa na stambene kredite bila je 4,77 posto, a povoljnije uvjete imalo je šest zemalja srednje i istočne Europe, što upućuje da je konkurencija među hrvatskim bankama u borbi za nove klijente ove godine malo zaoštrena, piše Jutarnji list.

Kada je riječ o poduzećima, usporedni podaci za nove članice EU pokazuju da je najteže biti poduzetnik u Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj. Kredit do milijun eura na rok do godinu dana u tim je zemljama moguće dobiti uz kamatnu stopu od 3,91 posto u Hrvatskoj do 4,18 u Rumunjskoj. Istodobno, u Češkoj takvi krediti nose kamatnu stopu od 2,27 posto, gotovo isto kao u eurozoni (2,19 posto).

Na koncu, razlika između kamatne stope po kojoj hrvatski građani štede novac u banci i one po kojoj dobivaju stambeni kredit, kako pokazuju usporedni podaci HNB-a, iznosi 3,87 posto. Veću razliku među zemljama srednje i istočne Europe, kao i EU, imaju samo bugarske i mađarske banke, dok u Slovačkoj ona iznosi tek 1,39 posto, a u Italiji svega 1,13 posto. U proteklih nekoliko godina, stisnute lošim kreditima i gubicima na konverziji kredita u švicarskim francima, a istodobno nastojeći držati korak s općim padom aktivnih kamatnih stopa, hrvatske banke su pribjegle smanjivanju troškova, među ostalim i kroz niže izdatke za kamate na štednju. Time je razlika u cijeni po kojoj banke "kupuju i prodaju" novac u Hrvatskoj postala među izraženijima u regiji.

Kamatne stope ovise o nizu faktora, a najvažnijim se smatraju rizik države u kojoj se posluje, rizik klijenta, regulatorni trošak, trošak izvora sredstava i marža koju banka određuje i ugrađuje u kamatnu stopu. U svakoj zemlji ti faktori nose različitu težinu, ali najčešće se kao posebano važan izdvaja rizik zemlje. Ako se, primjerice, pogledaju pokazatelji Češke, jasno je zašto tvrtke u toj zemlji mogu dobiti kredit kao u eurozoni, iako ona i dalje koristi nacionalnu valutu i, kako se čini, nema namjeru od nje odustati.

Javni dug zemlje iznosi tek oko 39 posto BDP-a, a stopa nezaposlenosti od 2,9 posto najniža je u EU. Ranije očekivanu stopu rasta od 2,9 posto češka centralna banka nedavno je povećala na 3,6 posto, a rast od oko 3 posto očekuje se i iduće dvije godine. Uz takve uvjete na tržištu rada u Češkoj je došlo do značajnog rasta plaće, a s dostupnošću jeftinih kredita i do povećanja cijena nekretnina. Početkom godine stambeni krediti su rasli oko 30 posto, dok su cijene nekretnina na godišnjoj razini premašile rast od 10 posto. Tako su (pre)niske kamatne stope u ovoj zemlji postale problem i centralna banka odlučila je ohladiti tržište stambenih kredita, upozoravajući da bi cijene nekretnina mogle izmaći kontroli i ugroziti stabilnost bankarskog sustava.

Tako je u kolovozu povećala ključne kamante stope prvi put od 2008. i postala predvodnica monetarnog stezanja u Europi, nakon iznimno labave politike koju su centralne banke vodile od izbijanja krize. Guverner Jiří Rusnok je rekao kako za odmak od politike nultih kamatnih stopa imaju dosta "domaćih razloga" te da započinju proces normalizacije monetarnih uvjeta, uključujući postupno dizanje kamatnih stopa. Naglasio je pritom kako imaju u vidu činjenicu da eurozona nastavlja voditi relaksiranu politiku u kojoj su izgledi oko rasta BDP-a i inflacije još neizvjesni. Ipak, krajem 2018. tržišta očekuju da će i ECB početi stezati monetarnu politiku te da sve zemlje u srednjem roku čeka postupno povećanje kamata.

Na kraju, upravo vodeći računa o kamatnom riziku, HNB je ove godine izašao s preporukama klijentima banaka koji imaju dugoročne kredite s promjenjivom kamatnom stopom da ih zamijene fiksnom.

Kod većine faktora koji utječu na visinu kamatih stopa Hrvatska, doduše, ima prostora za unapređenje, što znači da bi se zaoštravanje uvjeta na međunarodnom tržištu moglo kompenzirati drugdje. Primjerice, kroz povećanje kreditnog rejtinga i smanjenje premije na rizik zemlje. Istraživanja koju su proveli analitičari HNB-a pokazuju da bi pozitivan utjecaj na kretanje kamatnih stopa mogao imati i projekt uvođenja eura.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.