SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POREZI
 
Što donosi porez na nekretnine
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 24.04.2017. - 12:24:06
ZAGREB - Pedesetak tisuća građana dosad je potpisalo peticiju protiv uvođenja poreza na nekretnine, koji će se početi plaćati od iduće godine. Hrvatska postupno kreće u oporezivanje nekretnina, prvi nježniji korak odrađuje se ove godine pretvaranjem postojeće komunalne naknade u porez, a drugi bi trebao uslijediti oko 2020. godine kad se stvari malo uhodaju i kad država dobije preciznu sliku o imovinskom statusu svojih građana.

Peticija će malo podići prašinu pred lokalne izbore, no ona će vjerojatno biti pucanj u prazno jer jednostavni nekretninski porez, kako mu se s državne razine prošle godine tepalo, jedno je od rijetkih obećanja iz reformskog paketa prethodne, Oreškovićeve Vlade zbog kojega je Hrvatska dobila pohvalu iz Bruxellesa, piše Večernji list.

Porez na nekretnine zimus se provukao ispod radara pa su mnogi iznenađeni činjenicom da je taj porez zapravo već uveden jer je bio dio velikog poreznog paketa zajedno s rasterećenjem plaća i dobiti te promjenama PDV-a. Čak ni oporba nije skupljala bodove na tom zakonu, kao što je to činio HDZ tijekom Milanovićevihneuspješnih pokušaja, a na kraju ga je sam donio. Što god stranke sad govorile o novoj obvezi građana, nekretninski porez zajedničko je političko čedo. Koncepcijski, osmislio ga je SDP-ov ministar financija Slavko Linić, a potpisuje ga i zdušno brani prvi financijaš HDZ-a Zdravko Marić, i to kao korak naprijed u sređivanju sustava. Marić tvrdi da porez za najveći broj građana neće biti skuplji od postojeće komunalne naknade, za koju vlasnici nekretnina i sada godišnje plaćaju oko 2,1 milijardu kuna.

Porez na nekretnine od 1. siječnja 2018. usisat će tri dosadašnja javna davanja: komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor te spomeničku rentu, a Vladine procjene kažu da će u prvoj godini primjene donijeti oko 2,4 milijarde kuna. Za razliku od komunalne naknade koja se mora trošiti namjenski – za održavanje i gradnju komunalne infrastrukture – nekretninski porez prihod je općeg tipa pa mu je i namjena takva te će se koristiti za redovne troškove lokalnih jedinica.

Sve donedavno činilo se da su, barem u prvoj fazi uvođenja nekretninskog poreza, stvari manje-više jasne, prašinu je podigla priprema zakona o komunalnom gospodarstvu jer on pobija temeljno političko obećanje na kojemu je počivalo uvođenje poreza na nekretnine – a to je da građani uglavnom neće plaćati više nego što su do sada plaćali kroz komunalnu naknadu. No, uz već postojeći komunalni doprinos, nacrt zakona o komunalnom gospodarstvu predviđa uvođenje građevinske rente, iz čega proizlazi da se komunalna naknada neće ukinuti, nego će se zamijeniti novim davanjem.

Otvoreno savjetovanje o tom zakonu završeno je sredinom travnja, nakon čega će Ministarstvo graditeljstva idućih tjedana sastaviti prijedlog zakonskog rješenja o kojem će se raspraviti i u Vladi i u parlamentu. Jedno od najzanimljivijih pitanja iz tog zakona bit će za što će porezni obveznici od 1. siječnja 2018. plaćati građevinsku rentu? Ministar Kuščević tvrdi da građevinska renta neće biti zamjena za komunalnu naknadu, nego će se postojeći komunalni doprinos račvati u dva smjera: renta će se plaćati za korištenje postojeće infrastrukture, a doprinos za sudjelovanje u gradnji nove infrastrukture.

Hrvatska ima bogat nekretninski fond. Prema popisu iz 2011., na svaka dva stanovnika dolazi jedna nekretnina, stan ili obiteljska kuća. Porez će se plaćati na sve prostore bez obzira na to jesu li legalizirani ili nisu te nalaze li se unutar ili izvan građevinske zone, dakle na sve stambene, poslovne, garažne, pomoćne i razne prostore bez namjene, kao što su, na primjer, zapušteni hoteli ili odmarališta. Predmet oporezivanja bit će i neizgrađeno građevinsko zemljište ako se nalazi unutar građevinskog područja, za koje je izdana građevinska dozvola ili neki drugi akt gradnje, kao i napuštene kuće u kojima nitko ne živi. Poreznu obvezu, po tome, ne bi izbjegli ni vlasnici ruševnih zgrada ako se one nalaze unutar građevinskog područja.

Porezna uprava i lokalne jedinice ustrojavaju bazu nekretnina u kojoj će se naći sve što ima krov i četiri zida. Lako je moguće da se mnoge od tih nekretnina ne nalazi u postojećim evidencijama koje se koriste za plaćanje komunalne naknade. Nadalje, bilo je općina i gradova koje nisu oporezivale kuće za odmor ili su uzimale "zdravo za gotovo" prijave boravka, a 12 općina dosad uopće nije naplaćivalo komunalnu naknadu. Sad će se takve prijave kontrolirati tako što će se, primjerice, gledati gdje prijavljeni vlasnik ima liječnika ili mu živi obitelj pa će se na takve nekretnine primijeniti veći koeficijent. Lokalne vlasti dobile su rok do 30. studenog 2017. do kojega moraju donijeti odluke o područjima zona, vrijednosti boda, vrijednosti koeficijenta zona za pojedine zone, vrijednosti koeficijenta namjene (Kn) i rokove plaćanja. Gradovi mogu socijalno ugrožene građane osloboditi plaćanja porezne obveze, ali moraju naći izvore sredstava iz kojih će se namiriti utvrđena porezna obveza.

Večernji list u četvrtak 27. travnja organizira okrugli stol zatvorenog tipa na kojemu će odgovore na sva pitanja vezana uz nova porezna davanja na nekretnine dati Zdravko Zrinušić, pomoćnik ministra financija i ravnatelj Porezne uprave, Marijana Vuraić Kudeljan, zamjenica ravnatelja Porezne uprave, Dario Runtić, savjetnik Udruge gradova, te Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Stručnjaci će odgovarati na pitanja što nam taj porez donosi, koliki će biti, kako se priprema njegovo uvođenje i imaju li općine i gradovi sve potrebne podatke, kako će utjecati na standard građana i tržište nekretnina. Postoji strah da će porez na nekretnine negativno utjecati na oporavak tržišta nekretnina. Cijene stanova i kuća padaju od 2008., a lagani oporavak osjeća se jedino u turističkim odredištima uz more. U Slavoniji se pak zbog iseljavanja stanovništva kuće nude u bescjenje.