SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PROGNOZE
 
Svjetska banka predviđa rast hrvatskog BDP-a od 2,5%
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 05.04.2019. - 07:34:32
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je rasti po stopi od 2,6% u 2018., dok se u predstojećem razdoblju od 2019. – 2021. godine očekuje umjeren rast po prosječnoj stopi od 2,5 %, navodi se u danas objavljenom izvješću Svjetske banke o najnovijim gospodarskim kretanjima u Europi i središnjoj Aziji („Economic Update for Europe and Central Asia").

Gospodarski rast u Europi i središnjoj Aziji u 2018. godini usporio je na 3,1%, a predviđa se kako će u 2019. godini pasti na 2,1% zbog sve sporijeg globalnog rasta i neizvjesnih izgleda.

Zemlje regije zabilježile su različite stope rasta. Rastu na regionalnoj razini uvelike su doprinijeli pozitivni pomaci u podacima o BDP-u Rusije kao najvećeg gospodarstva regije, baš kao i ubrzani rast u Albaniji, Mađarskoj, Poljskoj i Srbiji. S druge strane, Turska je zabilježila znatno usporavanje rasta uslijed pritiska financijskog tržišta kao i valutnog pritisaka. Naime, tamo se za 2019. godinu predviđa rast od 1,0%, što je znatan pad u odnosu na 7,4% iz 2017. godine.

„Europa i središnja Azija osjetljive su na globalnu neizvjesnost i suočene su s ozbiljnim dugoročnim izazovima kao što su starenje stanovništva, pad produktivnosti, slabljenje ulaganja i klimatske promjene. Dobro je to što je na raspolaganju cijeli niz mogućih rješenja kada su posrijedi javne politike okrenute poticanju rata i ublažavanju tih izazova", ističe Cyril Muller, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju. "Zemlje bi trebale raditi više na privlačenju ulaganja, pojačati sudjelovanje u globalnim lancima vrijednosti i pobrinuti se za to da većem broju ljudi omoguće pristup financijskim uslugama poput bankovnih računa i elektroničkih plaćanja."

Očekuje se kako će regionalni rast donekle povratiti snagu u 2020. i 2021. godini jer se predviđa kako će postupni oporavak Turske poslužiti kao protuteža suzdržanoj aktivnosti na prostoru Središnje Europe. No, dugoročni izazovi regije i nadalje su pozamašni.

Udio radno sposobnog stanovništva regije znatno je opao, uvelike zbog smanjenih stopa fertiliteta tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. Između 2013. i 2017. godine, rast produktivnosti usporio je na 0,8% godišnje. Naglo je usporio i rast ulaganja, koji se s prosjeka od preko 15% u pet godina prije svjetske financijske krize spustio na prosječnih 1,6% u razdoblju od 2014. do 2018. godine. K tome, određeni dijelovi regije – a posebice Središnja Azija i Zapadni Balkan – izrazito su osjetljivi na posljedice klimatskih promjena poput suša, poplava i sve učestalijih elementarnih nepogoda.

U izvješću se navodi kako zemljama Europe i središnje Azije u prevladavanju tih izazova može pripomoći financijska uključenost. Naime, omogući li se ljudima pristup financijskim uslugama, olakšat će im se i ulaganje u vlastito zdravlje, obrazovanje i poslovnu djelatnost, čime se promiče razvoj i smanjuje siromaštvo.

„Financijska uključenost može pripomoći poticanju rasta i odigrati važnu ulogu u prevladavanju mnogih dugoročnih izazova regije", napominje Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „Postati vlasnikom računa znači kročiti u službeni financijski sustav, a to olakšava primanje plaće, dobivanje novca od prijatelja i obitelji i ostvarivanje državnih potpora. K tome, time se potiče kako štednja, tako i zaduživanje. U novonastalim zemljama Europe i središnje Azije, udio stanovnika s bankovnim računom popeo se s 45% u 2011. na 65% u 2017. godini, što je trend koji obećava. No, mnogim zemljama još predstoji dalek put."

U 2017. godini, oko 116 milijuna odraslih osoba na prostoru Europe i središnje Azije nije imalo račun u banci, a većina ih je živjela u Rusiji, Turskoj, Uzbekistanu, Ukrajini i Rumunjskoj. To što ljudi nemaju račun u banci uglavnom se povezuje s nesudjelovanjem na tržištu rada, slabijom obrazovanošću i pripadnošću skupini od najsiromašnijih 40% stanovništva. Jedan od većih problema ljudima predstavlja i nepovjerenje u financijske institucije, što se ogleda u niskoj razini formalne štednje i raširenosti neslužbenog zaduživanja na cijelom prostoru regije. Kad je riječ o broju vlasnika računa, prisutna je i nejednakost među spolovima : žene čine 58% svih odraslih stanovnika regije bez računa u banci.

Da bi se u regiji povećao broj vlasnika računa u banci, u izvješću se tvrdi kako vlade mogu odigrati ključnu ulogu prebacivanjem redovnih plaćanja na bankovne račune. Ta bi plaćanja obuhvaćala plaće radnika u javnom sektoru, isplatu mirovina, plaćanja za rad u poljoprivrednom sektoru i isplate socijalnih naknada. Pomaci u digitalnoj tehnologiji i sve šira uporaba mobilne telefonije također pružaju velike mogućnosti koje vlade mogu iskoristiti za jačanje financijske uključenosti, smanjenje razlika među spolovima i poticanje gospodarskog rasta u zemljama na čitavom prostoru regije.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.