SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
GENIJ IZ SMILJANA
 
Tesline ideje bile su planetarne
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 17.11.2017. - 18:23:42
ZAGREB - Specijal "Nikola Tesla - Čovjek koji je izumio 20. stoljeće" u izdanju dnevnih novina "Večernji list" predstavljen je u petak u Tehničkome muzeju u Zagrebu koji nosi Teslino ime, a u njegovu sklopu održan je i okrugli stol na kojemu je istaknuto da vrijeme toga velikana znanosti, koji je živio "dva puta ispred svoga vremena" tek dolazi.

Nakon što se o Tesli uglavnom dosta šutjelo, a tek bi netko ponekad s njegova fascinatnog lika i djela 'skinuo prašinu', čini se da je došlo vrijeme da se to promijeni, zajedničko je stajalište okupljenih na predstavljanju specijala. O Tesli se nije samo govorilo već i pjevalo jer je događaj bio popraćen i predstavljanjem spota i pjesme "Nikola Tesla" grupe "Teška industrija" i Gorana Karana.

Glavni urednik Dražen Klarić rekao je da "Večernji list" specijalom o Nikoli Tesli počinje trilogiju o velikim povijesnim ličnostima, ali i nastavlja zajedničko putovanje s čitateljima kroz povijest koje je ljetos najavio u posljednjem specijalu "Hrvati i masoni". Smatra kako bi Hrvatska sada trebala činiti puno više na brendiranju Tesle iako ne negira neke pomake i ostvarenja.

U uvodniku je tako napisao da je "Tesla, kao pobornik hrvatsko-srpskoga bratstva, poput ostalih povijesnih i suvremenih zagovornika, 'stavljen u zapećak' tijekom Domovinskoga rata, što se moglo i razumjeti jer su stradanja i razaranja bili golemi". Sada pak, uvjeren je, trebamo činiti puno više, a ovaj specijal mali je doprinos tomu. Klarić je najavio da će početkom prosinca specijal imati i svoju briselsku promociju.

Ideja da znanost i umjetnost imaju isti cilj - spoznati svijet, te etičnost - najviše što možemo naučiti od Tesle

Na okruglom stolu sudjelovala su i dvojica vrsnih poznavatelja Teslina djela - akademik Vladimir Paar i gost iz Beograda profesor Velimir Abramović. Na pitanje voditelja okrugloga stola prof. dr. Bože Skoke kako bi se najkraće moguće moglo reći što je to najviše što možemo naučiti od Tesle, Paar je odgovorio da su to ideje, među kojima i ona da znanost i umjetnost imaju isti cilj - spoznati svijet, a za Abramovića to je Teslina etičnost.

"U vrhunskoj znanosti danas sve više oživljava ideja da znanost i umjetnost imaju isti cilj - spoznati svijet, a razlikuju se jedino u metodi", rekao je Paar. Smatra da to može pridonijeti daljnjem razvoju znanosti jer smo danas suočeni s nevjerojatnim izazovima na rubu metafizike, a Tesla je to intuitivno osjećao.

Paar je rekao kako je Tesla u svom umu zamislio pokuse i virtualno ih pokrenuo te vidio kako funkcioniraju što, dodao je, pomalo prodire u znanost.

Abramović pak smatra kako je ono glavno što nam Tesla poručuje da u suvremenu znanost unesemo etičku notu i da je to neophodno. Jer, istaknuo je, znanost se u protivnom razvija smo kao moć i znanje što je danas slučaj kada imamo vrlo moćnu tehnologiju, a nemamo odnos znanosti prema Bogu sagledan kroz etička načela, a to je nešto što mi moramo učiniti.

Karlovac - grad u kojemu je "Nikola postao Tesla"

Damir Mandić, donedavni ravnatelj Karlovačke gimnazije, koju je pohađao i Tesla, podsjetio je kako u Karlovcu postoji izreka da je "Karlovac grad u kojemu je Nikola postao Tesla" koja je, iako zvuči malo pretendenciozno, zapravo i istinita. Objasnio je da u gimnaziji postoje učila za koja, najblaže rečeno, postoje indicije da je Tesla zaista na njima radio, a i Tesla je jednom prilikom rekao kako u gimnaziji postoji kabinet s učilima na kojima je radio.

Istaknuo je kako se u Karlovcu posljednjih godina stvarno pokušava približiti Teslu javnosti i dodao da su to najprije počeli činiti približavajući ga učenicima kako bi ih inspirirali tim velikim znanstvenikom i čovjekom.

Iako nije htio ulaziti u razloge zašto su ta učila tako dugo 'bila na tavanu', ona se danas, kako je rekao - vjerovali vi to ili ne, koriste u nastavi, što je vrlo zanimljivo.

Mandić je istaknuo da su Karlovac i Tesla živo vezani, te kako je cilj kao grad i gimnazija zajedno sa svim zainteresiranima, predstave Teslu javnosti, a posebno je važno predstaviti sve ono što je radio, a to se ne može sve 'smjestiti' samo u fiziku, već treba uvažiti i metafizičku dimenziju. Pri tomu, ustvrdio je, nemamo ambiciju 'privatizirati' Teslu, ali na njega imamo jednako pravo kao i cijeli svijet.

Mandić je izvijestio da je u projektnoj fazi ideja "Teslina doma" koji bi bio vrlo blizu gimnazije, a taj prostor bio bi izložbeni a u njemu bi se uredio i praktikum. Pri tomu je, kako je rekao, 'pogled za pomoć' uputio nazočnoj ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak.

Je li Tesla hrvatski ili srpski znanstvenik, a odgovor je - njegove projekcije su planetarne

Gostu iz Beograda, moderator Skoko postavio je jedno, kako je rekao, "zloćesto' pitanje - je li Tesla hrvatski ili srpski znanstvenik, a Abramović je s osmjehom odgovorio kako bi Indijci rekli da je indijski jer u Kolkati (prije Kalkuta) na ulazu u jedan centar stoji veliki Teslin portret, te istaknuo da su Tesline projekcije planetarne.

Podsjetio je kako je Tesla 1900. objavio proklamaciju "Svjetski sis­tem" koji se, ustvrdio je Abramović, danas događa kada imamo dvije milijarde korisnika Facebooka, koji je time i najveća država na svijetu. Osvrnuo se i na riječi akademika Paara o odnosu znanosti i umjetnosti i podsjetio kako u svojim memoarima Ivan Meštrović navodi da je Tesla mislio da znanost i umjetnost u biti imaju isti izvor. Abramović je objasnio da je Tesla pritom mislio kako znanstveno otkriće nije dio znanosti i obrazovanja jer ono dolazi 'odozgo i odjednom' i ne postoji logika znanstvenog otkrića. Jer, dodao je, kada bi postojala takva logika, vi biste ušli u proceduru i svaki dan nešto otkriti, ali nije tako jer je, ustvrdio je, znanstveno otkriće umjetnički čin.

Na okruglom stolu sudjelovali su i urednik specijala o Tesli Rober Bubalo, predsjednica Udruge Nikola Tesla - Genij za budućnost Dragica Mihajlović i kustos Tehničkoga muzeja Nikola Tesla Renato Filipin.

Foto: Goran Stanzl, Pixsell