SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
VAN PAMETI
 
Trgovinski rat koji nikome neće donijeti ništa dobra
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 08.08.2017. - 10:46:16
SARAJEVO - Umjerene poruke iz Sarajeva bude nadu da na Balkanu neće biti trgovinskog rata nakon što je Hrvatska povećala takse za inspekcijski nadzor uvoznog voća i povrća. Poljoprivrednici već ispaštaju.

Dok političari traže rješenje za novu krizu u trgovinskim odnosima između Hrvatske i susjeda, proizvođači voća i povrća u Bosni i Hercegovini (BiH) već trpe značajne štete. Jedan od njih je Nikola Vukelić, vlasnik Agroimpexa iz Gradiške.

„Dok se političari dogovaraju, mi plaćamo takse koje su sada 12 puta veće. BiH tri puta više uvozi iz Hrvatske nego što izvozi u tu zemlju. Ne znam zašto odmah ne uvedemo kontramjere, kada posljedice nove hrvatske odredbe trpe svi bosanskohercegovački proizvođači.

Sada 24 sata ranije moramo najaviti dolazak kamiona na granicu i plaćati nove, veće takse", kaže Vukelić za Deutsche Welle.

Odluka Hrvatske da višestruko poveća takse za inspekcijski nadzor uvoznog voća i povrća izazvala je negodovanje u regiji. Kako trgovinski rat nikome nije u interesu, nadležni ministri BiH, Crne Gore, Makedonije i Srbije nisu donijeli odluku o uvođenju kontra mjera. Na sastanku u Sarajevu u ponedjeljak (7.8.) pozvali su Hrvatsku da ukine „diskriminacijske" odredbe. Od Europske komisije zatraženo je da se uključi u rješavanje ovog spora u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Poručeno je da će, do rješavanja problema, svaka zemlja poduzimati mjere koje smatra adekvatnim.

Ekonomski analitičar iz Banjaluke Zoran Pavlović smatra da apeli nisu dovoljni. On podsjeća da je reciprocitet mjera standard u vanjskotrgovinskoj politici.

„Europska unija (EU) je pokrenula čitav niz inicijativa kako bi u balkanskoj regiji došlo do poslovnog povezivanja u cilju gospodarskog napretka, ali i prevladavanja svih nacionalnih i drugih tenzija. Hrvatska je uvođenjem novih mjera ugrozila taj proces. Robni promet je usporen, a značajne količine voća i povrća propadaju. Na prostoru gdje smo nekad imali zajedničku državu treba graditi dobre međuljudske i međususjedne odnose, a ne donositi odluke koje izazivaju ekonomske i političke tenzije. Ponašanje Hrvatske, koja je i članica EU-a, suprotno je svemu što EU želi postići na zapadnom Balkanu. Zato sam zadovoljan potezom Srbije koja je već uvela kontra mjere. Što se tiče BiH, ovo je zemlja tri nacije – Srba, Bošnjaka i Hrvata. Bojim se da bi, pri donošenju odluka o uvođenju kontra mjera Hrvatskoj u Vijeću ministara BiH, ministri iz reda hrvatskog naroda prije štitili interese Republike Hrvatske nego vlastitih građana u BiH. To je, nažalost, politički ambijent u kojem danas živimo", kazao je Pavlović za Deutsche Welle.

Ekonomski analitičar iz Tuzle Admir Čavalić vjeruje da je otvoreni trgovinski rat „najgori mogući scenarij" koji bi utjecao na opći rast cijena i pad ponude proizvoda u regiji. On smatra da protekcionizam vodi smanjivanju konkurentnosti privrede, što nosi niz negativnih ekonomskih posljedica. 

„U slučaju trgovinskog rata svaka zemlja bi bila oštećena, a najviše upravo Hrvatska. Četiri pogođene zemlje iz regije spadaju u deset najvećih izvoznih tržišta za Hrvatsku i ovo je razlog zašto je Hrvatska gospodarska komora promptno reagirala, nadajući se brzom rješenju. Pored Hrvatske, čitava regija bi trpjela ekonomske štete, što bi moglo uvjetovati daljem zaoštravanju i političkih odnosa. Uzimajući u obzir SSP i zajedničku EU budućnost, ovakav scenarij je zaista nepotreban", kaže Čavalić za Deutsche Welle.

On podsjeća da Hrvatska ostvaruje „izuzetan" suficit s BiH, tako da bi eventualne barijere samo povećale štetu. 

„Naravno, pored izvoznika, tu su i potrošači kojima se negira potrošačko pravo konzumiranja jeftinijih i(ili) kvalitetnijih proizvoda iz uvoza. Bez obzira na aktualna događanja, mislim da će se ovo pitanje vrlo brzo riješiti jer nema interesa za odugovlačenje. U Hrvatskoj već počinje djelovati pritisak javnosti, kako potrošača tako i izvoznika, što će neminovno voditi ukidanju ili modifikaciji ove barijere, barem za zemlje regije. Pored pritisaka iz regije, tu su svakako i institucije poput EU-a i Svjetske trgovinske organizacije", ističe Čavalić.

Ministri BiH, Crne Gore, Makedonije i Srbije dogovorili su se da naredni sastanak na kojem će se razgovarati o hrvatskim taksama bude održan u Podgorici. Nakon susreta u Sarajevu, hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić pozvao je kolege iz susjednih zemalja na sastanak u Zagreb idućeg tjedna. Europska komisija još se nije izjasnila o pismu ministara trgovine BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije koji traže intervenciju u sporu s Hrvatskom. Mediji prenose izjavu neimenovanog dužnosnika iz Bruxellesa koji ističe da je stav EU-a da sve strane trebaju poštivati obveze iz SSP-a, naglašavajući da „EU podržava razvoj trgovine i ekonomsku integraciju".