SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
AFERE
 
Trideset godina od izbijanja afere Agrokomerc
Autor/izvor: SEEbiz / indikator.ba
Datum objave: 16.08.2017. - 08:18:30
SARAJEVO - Prije tačno trideset godina, jugoslavenska javnost saznala je za goleme finansijske malverzacije u jednoj od najvećih prehrambenih tvrtki Agrokomercu.

Financijske poteškoće u koje je zapao najveći trgovačko-prehrambeni div na području bivše Jugoslavije, hrvatski Agrokor, nekako se podudaraju s 30. godišnjicom otkrivanja najvećeg finansijskog skandala u Jugoslaviji, u koji se upleo bosanski prehrambeni div Agrokomerc iz Velike Kladuše, podsjeća RTV Slovenije.

Agrokomerc je bio projekt bosanskog biznismena iz Cazinske krajine Fikreta Abdića, koji je jedan od najvećih prehrambenih kompleksa u Jugoslaviji stvorio od poljoprivredne zadruge u Velikoj Kladuši, koja je imala samo 26 zaposlenih. Agrokomerc je na vrhuncu svoje moći zapošljavao oko 13.600 ljudi, uglavnom na sjeverozapadu zemlje, ali također i u drugim jugoslovenskim republikama. Za poređenje, Agrokor ima oko 60.000 zaposlenih.

U noći sa 26. na 27. januar 1987. godine izbio je požar u središnjem skladištu podružnice Agrokomerca u Velikoj Kladuši. Požar je izazvao veliku štetu, koja je tada procijenjena na oko pet miliona dolara. Istražitelji požara su kao mogući uzrok naveli termoakumulacijsku peć ili ljudski uzrok, ali su se pojavile i sumnje da je požar podmetnut. Potaknule su ih bivše jugoslavenske državne vlasti, jer je u to vrijeme Agrokomerc bio neosvojiva tvrđava za razne inspektore i kontrolore. U istrazi je sudjelovala tadašnja Služba državne sigurnosti, koja će pokrenuti finansijsku istragu u Agrokomercu.

Pola godine nakon požara, u avgustu 1987. godine, tadašnja vlada BiH, republičko Izvršno vijeće, izdala je priopćenje da su se dogodile velike finansijske malverzacije u Agrokomercu. Dana 15. avgusta, beogradski list Borba objavljuje članak o tome da je Agrokomerc izdao oko 400 miliona dolara mjenica bez pokrića, i to kod 63 jugoslavenske banke.

U skandalu Agrokomerc, mnogi su smatrali da je riječ o uroti, jer su brojna jugoslavenska preduzeća tada poslovala po sličnim obrascima. Epilog afere bio je pad Agrokomerca, čije dijelove još uvijek pokušava prodati Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Afera Agrokomerc je tada pomela sa položaja važne bosanske političare. Među njima Hamdiju Pozderca, koji je trebao preuzeti vodstvo kolektivnog Predsjedništva SFRJ-a.

Bivši prvi čovjek Agrokomerca Fikret Abdić je uhapšen i osuđen na prvostepenom sudu za „kontrarevolucionarno ugrožavanje društvenog uređenja na 4,5 godine zatvora", ali presuda nikada nije bila konačna. Iz zatvora je pušten krajem 1989. godine.

Abdić je zbog svoje uloge u ratu u Bosni i Hercegovini (1993. godine je, između ostalog, proglasio Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna), kasnije za ratne zločine osuđen u Hrvatskoj najprije na 20 godina zatvora, a zatim mu je kazna smanjena na 15 godina. Nakon dvije trećine oddlužene kazne, pušten je iz zatvora u Puli. Vratio se u Veliku Kladušu gdje je izabran za općinskog načelnika.