SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
EKONOMIJA I POLITIKA
 
Turski ekonomski problemi dobra vijest za Balkan
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 01.10.2018. - 10:59:49
ANKARA - Dok Rusija, EU i Kina bacaju oko na Zapadni Balkan, izgleda da je stara kolonijalna sila - Turska - u najboljem položaju u igri za ključnu ulogu u toj regiji. I to možda baš zbog aktualnih ekonomskih problema.

Stotinu godina nakon propasti Osmanskog carstva, Turska ponovno sa žudnjom gleda na regiju Zapadnog Balkana, pogotovo na one zemlje koje su nekoć bile pod osmanskim utjecajem, poput Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine ili Makedonije.

Udio Turske u vanjskotrgovinskoj razmjeni Srbije iznosi svega oko 3,5 posto, ali je gotovo nečujno postala jedna od prvih deset trgovačkih partnera Srbije, a na Kosovu među prva tri. Na primjer, turske građevinske kompanije rukovode i grade više od 20 elektrana u Srbiji.

Tursko-srpske ekonomske veze u nastajanju vjerojatno će biti fokusirane na energiju, a najbolji primjer je projekt ruskog energetskog giganta Gazproma – plinovod Turski tok.

Zapadni Balkan čini samo mali dio ukupne turske razmjene, u usporedbi s razmjenom koju ima s EU-om – oko 145 milijardi eura. Međutim, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nedavno se fokusirao na ovogodišnje turske investicije u Srbiji od dvije milijarde eura, a dugoročno će rasti do pet milijardi eura.

Ipak, kako je turska lira ove godine pala za 42 posto naspram američkog dolara, postavlja se pitanje može li Ankara ispuniti obećanja o investicijama u jugoistočnom dvorištu EU-a. „Zabrinuti smo da kriza u Turskoj neće proći bez posljedica po nas", izjavio je nedavno ministar trgovine Srbije Rasim Ljajić.

Drugi se slažu da će to slabljenje imati negativan utjecaj na troškove turske vlade, što znači manje sredstava dostupnih za aktivnosti Turske na Zapadnom Balkanu. „Ali to ne mora nužno značiti da će se smanjiti investicije turskog privatnog sektora", izjavio je za DW Gareth Jenkins, istraživač na Institutu za sigurnost i razvojnu politiku.

Zapravo, tijekom proteklih 18 mjeseci došlo je do značajnog povećanja ulaganja turskog privatnog sektora izvan Turske – kao rezultat snižavanja marže unutar zemlje i zabrinutosti za vladavinu prava.

„Mnogim turskim poslovnim ljudima se čini kao dobra ideja čuvati novac u relativno stabilnim ulaganjima na Balkanu", rekao je stručnjak za Balkan Jan Mus za DW. On ukazuje na kredit od 350 milijuna eura koji je Srbija dobila za razvoj infrastrukture od turske Eksim banke.

„Za sada nismo vidjeli nikakav negativan razvoj događaja u turskim ekonomskim odnosima sa Zapadnim Balkanom uslijed trenutnih poteškoća u njihovom gospodarstvu", izjavio je za DW Alper Ücok, predstavnik Udruženja turske industrije i poslovanja TUSIAD Berlin.

„Iznos investicija i trgovačke razmjene je jednostavno prenizak da bi imao značajan utjecaj na tim tržištima. U tom smislu, Zapadni Balkan tek očekuje najbolje iz Turske", izjavio je Aleksandar Međedović iz Tursko-srpskog poslovnog vijeća u Istanbulu. „Moja procjena je da ćemo dugoročno vidjeti više investicija turskih kompanija, ne samo na Balkanu nego diljem Europe", dodaje on.

I Europska unija je omiljena destinacija za plasman roba i usluga za mnoge turske kompanije koje ulažu u Srbiju.

„Turska ekonomija je dinamična, s jakim proizvodnim sektorima i globalnim trgovačkim odnosima, kao i stalnom potrebom za novim tržištima i proizvodnim lokacijama. Stoga zemlje poput Srbije, Hrvatske ili Slovenije, Turska vidi kao šansu za ulaz na tržišta EU-a, proizvodeći bliže europskim kupcima", kaže Međedović.

Međutim, ponekad je nejasno je li Europska unija više zabrinuta zbog očiglednog turskog prelaska na Zapadni Balkan ili njezinog utjecaja na geopolitičku ravnotežu područja na koje bacaju oko i Moskva, Peking i ostali.

Na prvom takvom sastanku u posljednjih 15 godina, predstavnici EU-a sastali su se s partnerima iz Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Kosova u svibnju i složili se oko tješnje suradnju kako bi se mogli suočiti s migracijskim izazovima.

Međutim, predstavnici EU-a također su naglasili da ostale zemlje regije ne mogu očekivati brz ulazak u EU. Planirani datum ulaska Srbije u EU je 2025. godine, dvanaest godina nakon Hrvatske i dva desetljeća nakon Slovenije.

Neki u Turskoj tvrde kako uloga njihove zemlje na Zapadnom Balkanu nije u suprotnosti s planovima EU-a u toj regiji, nego ih zapravo dopunjuje. „Turska nije Rusija", kaže bivši turski diplomat za američki dnevni Politico Sinan Ülgen. „Turska ne želi baciti ratnu sjekiru među zemlje Balkana i Europske unije – naprotiv."

Međutim, nedavni potezi Ankare ponovno su izazvali zainteresiranost EU-a za njezino često zanemareno južno dvorište. Interes je vođen i strahovima zbog uloge Moskve na tom području – od prodaje borbenih zrakoplova Srbiji do navodne uloge u pokušaju državnog udara u Crnoj Gori, ali i zbog uloge Pekinga.

Govoreći pred Europskim parlamentom u svibnju, francuski predsjednik Emmanuel Macron stavio je Ankaru i Moskvu u isti koš, rekavši da ne želi da se Balkan „okrene ka Turskoj ili Rusiji".

Kina regiju vidi kao koridor u Europu. Projekti uključuju Pelješki most na jugu Hrvatske, dok će kompanija Huawei unaprijediti srpski telekom. Također, gradi autocestu u Crnoj Gori koja će povezati Beograd i Jadransko more.

U međuvremenu, Rusija dosta ulaže u velike projekte, posebno u energetskom sektoru. U Srbiji ima oko 1.000 kompanija u djelomičnom ili potpunom vlasništvu Rusa, s procijenjenim prihodima od pet milijardi eura.

U praksi, četiri od pet najvećih investitora u Srbiji su iz EU-a. Srbija trguje s Njemačkom i Italijom više nego s Rusijom, usprkos sporazumu o slobodnoj trgovini između dvije zemlje. Europska unija procjenjuje da je zaslužna za 73 posto ukupne trgovine u 2017. godini u zemljama Zapadnog Balkana koje još nisu članice EU-a, dok je udio Kine i Rusije bio po pet posto.

Izvješće Centra za proučavanje demokracije prati sve veće angažiranje Rusije u regiji i zaključuje kako Zapadni Balkan ostaje ranjiv na ruski pritisak zbog prisutnosti njihovih poduzeća u strateškim sektorima (energetika, bankarstvo, metalurgija, nekretnine).

U Srbiji se ruska prisutnost službeno procjenjuje na oko deset posto BDP-a zemlje, uglavnom u energetskom sektoru. Iako to vjerojatno podcjenjuje stvarnu vrijednost ruskih investicija. „Veliki dio ruskih stranih izravnih investicija dolazi preko ruskih kompanija s uredima u zemljama članicama EU-a, kao što su Austrija i Nizozemska", navodi se u tom izvješću.