Unatoč tomu, cijene nekretnina u Hrvatskoj ne padaju ujednačeno. Dno i strmoglavi pad očekuju se, objašnjava Bižanović u Večernjem, krajem ove i početkom iduće godine. Ukupna gospodarska situacija (nema naznaka gospodarskog oporavka i sve veći rast nezaposlenosti) ne ide u prilog sudionicima tržišta nekretnina. Njegove prognoze i dalje su pesimistične pa ocjenjuje da će cijene nekretnina padati bez obzira na ulazak Hrvatske u EU.

Usprkos krizi, trenutačno se najviše trguje nekretninama na Jadranu i većim gradovima poput Zagreba. Bižanović je naveo velike razlike u cijenama. Primjerice, poljoprivredna zemljišta prodaju se od kune do tri eura po četvornom metru, a građevinska od sedam do 40 eura, ovisno o mjestu.

Najtraženija su građevinska zemljišta uz jezera, potoke i rijeke i to manje parcela od 700 do 1.000 kvadrata za gradnju vikendica za odmor. Cijene stanova u starijim zgradama u Gračacu, Srbu i Donjem Lapcu kreću se od 300 do 500 eura po kvadratu, a u Otočcu, Gospiću i Korenici cijene takvih stanova su nešto više, od 500 do 700 eura. Kad je novogradnja u pitanju, kreću se od 800 do 900 eura po kvadratu. Cijene apartmana su od 900 eura po četvornom metru u Karlobagu, do 1.100 u Senju te 1.200 do 1.400 eura u Novalji.

Velika je razlika od oglašene i prodajne cijene i ona nekada doseže od 30 do 40 posto. Prodaju diktira tržište, a kupci su sve izbirljiviji te se sve više cjenkaju, istaknuo je Bižanović.