SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
DEFICIT
 
U prvom polugodištu manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske 5,2 mlrd. eura
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 09.09.2019. - 09:16:09
ANALIZA - Prema privremenim podacima o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom koje je Državni zavod za statistiku objavio u petak u lipnju je zabilježen pad izvoza i uvoza roba na godišnjoj razini. 

Izraženo u eurima, nakon pet mjeseci rasta, izvoz je u lipnju pao 6,6%. Međutim, zaustavljen je i trend dvoznamenkastog rasta uvoza roba godišnjom stopom pada od 10%. S 1,2 mlrd. eura izvoza te 1,9 mlrd. vrijednosti uvoza manjak u robnoj razmjeni smanjio se na 710,9 mil. eura. Na godišnjoj razini manjak se tako smanjio 15% kao posljedica snažnije dinamike pada uvoza od izvoza. Pokrivenost uvoza izvozom u lipnju je iznosila 62% što je za 5,2 pb povoljnije nego u svibnju te za 2,3 pb u odnosu na prošlu godinu kada.

Kumulativno u prvoj polovici godine izvezeno je robe u vrijednosti 7,4 mlrd. eura ili 5,8 % više u usporedbi s istim razdobljem lani. Već uobičajeno 68% roba plasirano je na tržište Europske unije. S druge strane uvoz dobara dosegnuo je 12,6 milijardi eura što je 7,6% više u odnosu na razdoblje siječanj – lipanj 2018. Iz država članica Europske unije uvezeno je 81,5% ukupne vrijednosti uvezenih roba. Posljedično manjak robne razmjene u promatranom razdoblju ove godine približio se 5,3 mlrd. eura što je 10,3% više na godišnjoj razini.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila 58,5%. Izvoz u države članice EU u promatranom razdoblju porastao je za 4,5%, ali uz istovremeni rast uvoza od 11%. Posljedično došlo je do daljnjeg produbljivanja vanjskotrgovinskog deficita s državama članicama EU koji u promatranom razdoblju iznosi 5,3 mlrd. eura (18% na godišnjoj razini) kao posljedica snažnije dinamike rasta uvoza od izvoza budući da jačanje domaće potražnje zbog visoke uvozne ovisnosti implicira i rast uvoza. Najvažniji trgovinski partneri Hrvatske ostaju Italija, Njemačka i Slovenija gdje izvozna aktivnost i dalje nominalno raste.

Ostaje međutim činjenica da gotovo sa svim državama EU bilježimo manjak u robnoj razmjeni odnosno da više uvozimo nego izvozimo roba. S druge strane izvoz u države CEFTA-e u prvih šest mjeseci dosegnuo je 1,3 mlrd. eura i bio je 17% viši na godišnjoj razini. Uvoz je istovremeno iz navedenih zemalja iznosio 696 mil. eura te tako bio skromnih 0,9% viši. Suficitarni saldo od 628,4 mil. kuna je za 186,2 mil. eura ili 42,1% viši u odnosu na isto razdoblje 2018. U ovoj skupini zemalja više od 56% razmjene odnosi se na vanjskotrgovinsku razmjenu s Bosnom i Hercegovinom.