SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
BANKE
 
UBCG: Stanje u crnogorskom bankarskom sektoru pozitivno
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 03.01.2019. - 19:46:48
PODGORICA - Stanje bankarskog sistema Crne Gore je pozitivno, ocijenio je generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG), Bratislav Pejaković, i dodao da bi njegovom unapređenju doprinijelo praćenje međunarodnih standarda u platnom prometu, digitalizaciji poslovanja, inovacijama i "FinTechu".

"Stanje bankarskog sistema je, na osnovu raspoloživih podataka, pozitivno po parametrima solventnosti, likvidnosti, kapitalizovanosti, rasta kreditnih aktivnosti i depozita, kao i pada nivoa kredita koji se kvalifikuju u lošije naplative", rekao je Pejaković u intervjuu agenciji Mina biznis.

On je naveo da je nivo solventnosti 17,15 odsto, dok je propisano deset odsto, da likvidna aktiva iznosi oko 1,04 milijarde eura, kapitalizovanost oko 518 miliona eura, dok su kreditne aktivnosti od početka prošle godine porasle 5,2 odsto, a depoziti 5,88 odsto.

"Pomenuti pokazatelji su kao takvi i međunarodni standard u evaluaciji kvaliteta sistema, tako da se sledstveno možemo pohvaliti da su svi ti pokazatelji u Crnoj Gori u pozitivnom trendu", kazao je Pejaković.

On je dodao da je preporuka za unaprjeđenje bankarskog sistema praćenje međunarodnih standarda u platnom prometu, digitalizaciji poslovanja, inovacijama i "FinTechu", gdje banke same prepoznaju potrebe tržišta i ciljeve razvoja i prema tome se postavljaju. Pejaković je podsjetio i da se smanjenjem troškova i rizika, pored kvalitetnih izvora sredstava, stvaraju uslovi za smanjenje kamata u plasmanima.

Kada je riječ o problemima sa kojima se suočava bankarski sektor, on je rekao da je svaka banka priča za sebe, ali da zajednički problem može da se svede na potrebu efikasnijeg sistema zaštite povjerilaca i provjerljivost bilansnih iskaza preduzeća.

"U sistemu imamo 15 banaka, od kojih je, na kraju trećeg kvartala, pozitivno poslovanje iskazalo njih 12, uz pozitivnost na sistemskom nivou, kako u pogledu povrata na aktivu, tako i na uloženi kapital", saopštio je Pejaković.

On je dodao da bankarski sistem prati međunarodne standarde i da sve banke uredno plaćaju poreze državi, što je lako provjerljivo kroz izvještaje Uprave prihoda.

"Međutim, tri banke su iskazale negativno poslovanje. Kada imate tek osnovanu banku, u prve tri godine usljed velikih fiksnih troškova poslovanja, usljed investicija u tehniku i ljude koji moraju imati specijalizovana znanja, ne možete očekivati dobit, jer su margine prihodnosti na nižem nivou nego u nekim drugim industrijama", objasnio je Pejaković.

On je naveo da se sa druge strane, s obzirom na veličinu tržišta, ne može govoriti o sistemu velikih brojeva, niti se upoređivati sa mnogo većim i razvijenijim državama, na koje se obično pozivaju pojedinci kada upoređuju kamate u plasmanima, jer se zanemaruje nivo razvijenosti, a time i rizika koji proizilaze iz manje efikasnosti sistema u kojem se posluje.

Pejaković je podsjetio da je na sjednici Upravnog odbora UBCG, sredinom decembra, zaključeno da mjere koje Centralna banka (CBCG) sprovodi prema Atlas i Invest banci Montenegro (IBM), do sada nijesu imale negativan efekat na sistemsku stabilnost bankarskog sektora.

Na sjednici, na kojoj je razmatrana aktuelna situacija u bankarskom sektoru, ocijenjeno je da nije došlo do povlačenja depozita, niti da postoje sistemski pokazatelji za pogoršanje.

"UBCG podržava sve napore u nastojanju da se nađu optimalna rješenja za ozdravljenje Atlas i IBM banke u što kraćem roku, kako bi postojeći klijenti obije banke imali što manje neprijatosti zbog privremene blokade raspolaganja sredstvima", rekao je Pejaković.

On je podsjetio da su zakonom definisane radnje u identifikaciji i reakcijama kada se utvrdi da pokazatelji poslovanja neke banke nijesu u skladu sa propisanim.

"Sistemski i regulatorno je utemeljenija priča reakcije nego prije desetak godina kada smo imali krizu šireg opsega u svijetu, tako da reakcija može biti sadržajnija", naveo je Pejaković.

On je dodao da je bankarsko poslovanje složeno i da, pored raspoloživih sredstava u bankama i Fonda za osiguranje depozita, svaka banka izdvaja obaveznu rezervu kod CBCG koja garantuje likvidnost konkretne banke, a time i sistema.

"Postoji više nivoa reakcije i uspostavljanja održivosti redovnog poslovanja i stabilnosti finansijskog položaja kreditne institucije. Treba znati analitički stanje portfolija i procesa u banci da bi se davale ocjene", saopštio je Pejaković.

On je kazao da je banka kompleksan sistem i da ima više rezervi za ispunjavanje obaveza nego što je to slučaj kod nekih drugih preduzeća.

"Ono što se definiše kao gubitak u banci, ne znači da nije naplativo, jer pored prioritetne procjene priliva i odliva tražioca kredita i plasmana banke, formalno i zahtjevnost po procedurama je da preko određenog iznosa eurao zaduženja moraju da se uzimaju kolaterali koji su utrživi", rekao je Pejaković.

On je dodao da definisani gubitak kroz nemogućnost pravovremene naplate smanjuje kapital banke, ali naplatom tokom vremena ta sredstva se vraćaju kao vanredni prihod.

"Tako da ono što danas izgleda problematično, ne mora da bude u krajnjem i gubitak. U bankarstvu je najvažnija likvidnost i ukoliko na vrijeme ispunjavate sve svoje obaveze, sve ostalo vremenom može da se ustabili i dovede na željeni nivo", objasnio je Pejaković.

On je ocijenio da se tokom ove godine može očekivati nastavak pozitivnih trendova, kao i priliv kvalitetnih projekata prihvatljivih za finansiranje.

"Svjedoci smo trenda pada kamatnih stopa. Možda to nije brzina i opseg koji očekuju klijenti, ali svakako su proizvod tržišnih evaluacija, ponude, tražnje i procjene prihvatljivosti rizika na razumnom nivou", kazao je Pejaković.

On je saopštio i da su nekvalitetni krediti, kod kojih postoji kašnjenje u otplati glavnice i kamate preko 90 dana, procjenjeni na 6,8 odsto na nivou sistema, što je niže u odnosu na prethodni period.

"Ukoliko se uzme u obzir da je taj pokazatelj bio najvisočiji tokom 2011. godine i iznosio oko 25,6 odsto na nivou sistema, današnji rezultat je za pohvalu", ocijenio je Pejaković.

On je podsjetio da su banke uslijed problema u procesu naplate kao reakciju imale konzervativniji pristup plasmanima, što je, kako tvrdi, realna reakcija iako ne toliko popularna.

"Svakako kreditni portfolio od oko tri milijarde eura i rast iz kvartala u kvartal ukazuje da se pored većeg opreza banaka privreda nametnula kvalitetnijim projektima nego ranije, a time imate i potencijal uposlenih za kreditno zaduženje", zaključio je Pejaković.