SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
LOŠI KREDITI
 
Udjel loših kredita u prvom kvartalu porastao na 11,42 posto
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 01.06.2018. - 16:58:55
ZAGREB - U prvom tromjesečju ove godine blago je porastao udjel loših kredita u ukupnim kreditima, s 11,35 posto krajem prošle godine, na 11,42 posto krajem ožujka ove godine, a na što je utjecao blagi rast omjera loših kredita u sektoru stanovništva, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Po podacima središnje banke (prema metodologiji ESA 2010), krajem ožujka ove godine banke su imale plasiranih ukupno 245,34 milijarde kuna kredita od čega je u rizične skupine B i C bio raspoređen iznos od 28,02 milijarde kuna, što je udio od 11,42 posto u ukupnim kreditima.

Udio loših kredita tako je na tromjesečnoj razini, u odnosu na kraj prošle godine, porastao za 0,07 postotnih bodova, dok je na godišnjoj razini smanjen za gotovo 2,5 postotnih bodova (krajem ožujka 2017. godine iznosio je 13,91 posto).

Statistika HNB-a, također, pokazuje da udio loših kredita, uz rijetke izuzetke, pada gotovo neprestano od sredine 2015. godine, kada je zabilježen i najveći udio od 17,34 posto.

Jedan od razloga pada udjela tzv. loših kredita proteklih godina je i prodaja tih potraživanja. Podaci središnje banke pokazuju da su u protekle nešto više od tri godine banke prodale ukupno 18,2 milijarde kuna potraživanja iz rizičnih skupina B i C, a za to su ostvarile kupoprodajnu cijenu od oko 5,3 milijarde kuna. Naime, po podacima HNB-a, banke su 2015. godine prodale ukupno 2,8 milijardi kuna rizičnih potraživanja (kupoprodajna cijena 606 milijuna kuna), da bi godinu kasnije iznos prodanih potraživanja porastao na 5,97 milijardi kuna (kupoprodajna cijena 1,8 milijardi kuna), a 2017. godine na čak 8,3 milijarde kuna (kupoprodajna cijena 2,4 milijarde kuna). U prva tri mjeseca ove godine banke su prodale 1,1 milijardu potraživanja rizičnih skupina B i C, po kupoprodajnoj cijeni od 483,6 milijuna kuna.

Podaci središnje banke o kvaliteti kredita po sektorima pokazuju da nefinancijska društva odnosno poduzeća i dalje imaju znatno veće probleme sa servisiranjem svojih kreditnih obveza, iako je na tromjesečnoj razini zabilježen blagi pad loših kredita u toj skupini.

Krajem ožujka ove godine od ukupno 82 milijarde kuna kredita poduzećima u rizične je skupine B i C bio raspoređen iznos od 18,05 milijardi kuna. Tako je udjel loših kredita kod poduzeća krajem ožujka iznosio 22,01 posto, što je u odnosu na kraj prošle godine 0,2 postotna boda manje.

Daleko je najteža situacija kod kredita građevinskom sektoru, gdje udio loših kredita iznosi visokih 53,58 posto - od oko 7,35 milijardi kuna kredita koje su banke plasirale tom sektoru upitna je naplata 3,94 milijarde kuna.

Visoke udjele loših kredita u sektoru poduzeća imaju i ostale djelatnosti (34,33 posto) te poslovanje nekretninama (23,85 posto).

Kod građana je udio rizičnih kredita krajem ožujka iznosio 8,24 posto, što je 0,18 postotnih bodova više nego krajem prošle godine.

Naime, od 115,3 milijarde kuna kredita građanima iznos od 9,5 milijardi kuna je u rizičnim skupinama B i C.

Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita. Krajem ožujka ti su krediti iznosili 48,2 milijarde kuna, a upitna je naplata 6,24 posto tog iznosa ili nešto više od 3 milijarde kuna.

Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti s ukupno 44,14 milijarde kuna, a krajem ožujka kod tih je kredita udio loših bio 6,46 posto, što je iznos od oko 2,85 milijardi kuna.

Kod kredita građanima najveća je rizičnost naplate kod ostalih kredita, gdje udio loših kredita krajem ožujka iznosi 28,77 posto, te kod hipotekarnih kredita, gdje je udio 26,30 posto.

Najmanje su rizični krediti po kreditnim karticama - od ukupno 3,4 milijarde kuna kredita udio loših je 2,63 posto, što je iznos od 88,6 milijuna kuna.

Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama pokazuju da je, unatoč padu, i nadalje visoka rizičnost naplate kredita vezanih uz švicarski franak, iako je iznos tih kredita posljednjih godina znatno smanjen zbog njihove konverzije.

Naime, krajem ožujka ove godine ukupni su krediti vezani uz švicarskih franak iznosili 1,5 milijardi kuna, ali pritom je upitna naplata čak 45,38 posto tog iznosa odnosno gotovo 670 milijuna kuna.

Najviše je kredita krajem ožujka bilo vezano uz euro, ukupno 143,7 milijardi kuna, od čega je upitna naplata 16,9 milijardi kuna, što je u ukupnim kreditima vezanim uz euro udio od 11,75 posto.

Kod kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule udio loših kredita je najmanji, 10,31 posto, odnosno od ukupno 97,2 milijarde kuna kunskih kredita (bez valutne klauzule), u rizičnim skupinama B i C je raspoređen iznos od 10,02 milijarde kuna.