SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KREDITIRANJE
 
Ukupni krediti u Hrvatskoj u listopadu pali na godišnjoj razini
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 04.12.2018. - 10:45:26
ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a stanje plasmana koji predstavljaju potraživanja kreditnih institucija od ostalih domaćih sektora, ostalih financijskih posrednika, pomoćnih financijskih institucija i osiguravajućih društava te mirovinskih fondova na kraju listopada je iznosilo 223,5 mlrd. kuna. 

Pri tome je zabilježen mjesečni i godišnji nominalan rast stanja plasmana (0,3% odnosno 1,9%). S druge strane, pogledamo li iznose plasmana na osnovi transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana) ukupni su plasmani na mjesečnoj razini nastavili su rast po stopi od 0,4% dok su na godišnjoj razini ubrzali sa stopom rasta na 4,9% (4,6% u rujnu). Pri tome su plasmani stanovništvu narasli za 5,9%, dok je rast plasmana poduzećima ubrzao na 3,7% (s 3,3% koliko je rast iznosio u rujnu). Zamjetno manji rast nominalnog stanja ukupnih plasmana u odnosu na godišnji rast na osnovi transakcija uglavnom je posljedica prodaje nenaplativih plasmana.

Ukupni krediti (koji uključuju kredite središnjoj državi, lokalnoj državi, poduzećima, stanovništvu, drugim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim institucijama, osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima te investicijskim fondovima osim novčanim fondovima) iznosili su na kraju listopada 249,7 mlrd. kuna. Tako su uz stagnaciju na mjesečnoj razini ukupni krediti nastavili bilježiti negativne godišnje stope rasta koje, uz povremene iznimke, traju od studenog 2012.

Promatrano na godišnjoj razini stanje iznosa kredita je bilo niže za 4,2 mlrd. kuna ili 1,6%. Pri tome je pad na godišnjoj razini prvenstveno posljedica smanjenja valutnih kredita čiji se udio u posljednjih sedam mjeseci u ukupnim kreditima spustio ispod 60%, a zabilježili su pad od 6,7% godišnje. Tako su ukupni valutni krediti na kraju listopada iznosili gotovo 148 mlrd. kuna što na godišnjoj razini predstavlja smanjenje za 10,6 mlrd. kuna.

Suprotno tome, iznos ukupnih kunskih kredita je uz mjesečni rast od 1,1% nastavio s pozitivnim godišnjim stopama rasta. Ukupni kunski krediti su na kraju listopada premašili 101,7 mlrd. kuna što na godišnjoj razini predstavlja rast za 6,4 mlrd. kuna ili 6,8%. Udio kunskih kredita premašio je tako razinu od 40% što je porast za više od 3 postotna boda u samo godinu dana. Valutna struktura kreditnih obveza nastavila se mijenjati u korist kunskih kredita odražavajući sklonost zaduživanja u domaćoj valuti čemu je zasigurno doprinio i pad kamatnih stopa.

Promatrano prema korisnicima kredita nastavak razduživanja po dvoznamenkastim stopama nastavila je središnja država (-20,3%) koja u strukturi ukupnih kredita čini 14%. Kontinuiranim razduživanjem u posljednje tri godine središnja država svoj udio u ukupnim kreditima smanjila je za više od 5 postotnih bodova. Negativne godišnje stope rasta zabilježili su i krediti nefinancijskim trgovačkim društvima (poduzećima). Krediti poduzećima u ukupnim kreditima čine 33,6%, a zabilježili su mjesečni pad od 0,4% dok su na godišnjoj razini niži za 0,5% te se tako spustili ispod 84 mlrd. kuna. S nešto značajnijim udjelom od 49,5% i nominalnim stanjem iznosa od 123,5 mlrd. kuna, krediti stanovništvu nastavili su bilježiti pozitivne godišnje stope rasta (4%) četrnaesti mjesec za redom. Pri tome je zabilježen godišnji rast kunskih kredita (15%) dok je iznos valutnih kredita smanjen za 4,3%.

Značajan udio u kreditima stanovništvu čine oni stambeni pa tako u ukupnim kunskim kreditima stambeni čine gotovo 24% dok u onim valutnim čine 63,5%. Pri tome valutni stambeni krediti bilježe kontinuirane godišnje stope pada od srpnja 2015. (u listopadu -2,6%) dok oni kunski od svibnja 2014. nastavljaju s pozitivnim godišnjim stopama rasta (u listopadu 15%).