SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
INTERVJU
 
Vesna Mattsson o Eurosongu: Hrvatsko zatvaranje je besmisleno
Autor/izvor: Vladimir Bogdanić
Datum objave: 29.05.2015. - 23:33:00
Zadnja izmjena: 30.05.2015. - 10:00:07
INTERVJU - Za europsku medije i glazbenu industriju Eurosong je već odavno daleko više od eurovizijskog natjecanja i promocije novih imena i pjesama. Riječ je o događaju koji je sam sebe nadrastao i svojim ogromnim gledateljstvom postao neupitno bitna marketinška činjenica.

Uz tradicionalne zemlje koje dominiraju glazbenom pop kulturom početka 21. stoljeća ovo je međunarodno natjecanje obogaćeno brojnim istočno-europskim zemljama te onima koje žude približavanju Europskoj uniji.

Misli se pri tom na zemlje koje prije pada berlinskog zida nisu sudjelovale na Eurosongu a koje danas ne samo da su sudionice već i odnose pobjede kao što su to pokazali primjeri Azerbejdžana, Ukrajine i Rusije. Broj zemalja sudionica i gledanost izvan europskog kontinenta stvorili su glazbeno tržište ogromnog potencijala a tehnološki napredak i potpuno novi scenografski i vizualni efekti potpuno su promijenili formu pjevačkog nastupa i sudjelovanja u tekmičenju. Eurosong iz vremena švedske grupe ABBA i njihova kasnije planetarnog hita Waterloo ili nedavno preminulog austrijskog hit makera Udo Jürgensa i njegove „Merci cheri“ i današnji Eurosong teško da imaju što zajedničko. Ipak ovogodišnji pobjednik švedski pjevač Måns Zelmerlöw dobra je ilustracija zanimljive prisutnosti i trajnih uspjeha Švedske na Eurosongu. On je naime već šesti pobjednik iz zemlje koju s pravom sve više smatraju vodećom u industriji pop glazbe.

O fenomenu švedskih pobjeda i tradiciji kojom se u toj zemlji prati Eurosong razgovarali smo s kompetentnom osobom i glazbenicom rođenom u Hrvatskoj koja već dugo živi u Švedskoj. To je Vesna Mattsson, pijanistica, glazbeni pedagog i producent ugledne kuće „The Winners Production“ iz Stockholma.
 
Školovala se u Zagrebu i Ljubljani diplomirala kod Dubravke Tomšić i kako to već biva s boljima kod nas otišla u svijet. Probila se i ostvarila zamjetnu karijeru u glazbenim pedagoškim krugovima (članica EPTE) i razvila niz dragocjenih odnosa s ključnim ljudima švedske popularne kulture. Razgovor je prirodno započeo temom švedskog slavlja u pobjedničkoj noći i odjecima u tamošnjim medijima i javnosti.

SEEbiz: Kako se i koliko prate i slave švedski uspjesi na Eurosongu?
Mattsson: Švedska se najprije dugo i dobro priprema za ovo natjecanje. Postoje prednatjecanja s vrlo visokom tv gledanošću na kojima se pojavljuju brojna ugledna imena, ali i novi talenti. Sustavom eliminacije i jasnim kriterijima postiže se optimalan učinak tako da na kraju zemlju predstavlja zaista dobar interpret i pjesma koja ima atribute potencijalnog hita. Širina izbora i popularnost izvođača osigurava i dobre glazbenike tako da na kraju svatko tko predstavlja zemlju mora biti na visokoj razini.

SEEbiz: Prati li se prijenos Eurosonga iz domova ili ima i zajedničkog druženja i gledanja prijenosa? Nešto nalik prijenosima nogometnih utakmica?
Mattsson: Zadnjih godina puno se toga promijenilo. Ljudi vole zajedno gledati prijenos. Okupe se i na javnim mjestima, imaju svoje favorite na koje se klade i općenito vlada svečana atmosfera prepuna veselja. Tako sam i ja provela krasnu večer prateći prijenos iz Beča skupa sa svojim kolegama iz branše. Glazbenicima, producentima, aranžerima koji nisu krili oduševljenje nakon pobjede Månsa ( Monsa ). Slavilo se do ranih jutarnjih sati a mogu vam reći kako sam se kladila da će upravo on pobijediti. On je silno popularan mladi čovjek koji je karijeru započeo na takmičenju za „Idola“ i mada tada nije pobijedio bio je zapažen i postao zvijezda. Uz to što se bavi pjevanjem on je i izvrstan voditelj te kompletan showman.
            
SEEbiz: Poznajete li osobno neke od švedskih pjevačkih zvijezda? Kako je zapravo organizirana njihova glazbena scena i čime objašnjavate toliku popularnost njihovih pjevača? ABBA očito ima brojne nastavljače?
Mattsson: Švedska je zemlja visoke glazbene kulture ali i metodičnosti, upornosti i dugoročnog rada. Ulaže se puno ali se i postiže puno. Kako sam odrasla u Zagrebu i školovala se te stekla glazbeno obrazovanje u Hrvatskoj teško mi pada da Zagreb i cijela zemlja nemaju kontakta s tako uglednim i tako rado gledanim festivalom kakav je Eurosong. Među novim imenima koja će obilježiti novu švedsku pop scenu ima i mojih đaka s kojima sam radila od njihova djetinjstva do odrastanja. Divan je primjer mlade i buduće zvijezde Julie Nillson čija je pjesma „Love is an open sea“ silno omiljena kod mlade ali i publike drugih generacija. Predlažem vašim čitateljima da je poslušaju i dožive zašto se Švedska sve više umjesto Velike Britanije doživljava kako centar pop kulture.
            
Jednostavno, povući se zbog lošijih rezultata zadnjih godina nije mudro ni kratkoročno ni dugoročno. Hrvatska ima tradiciju popularne glazbe na koju s pravom može biti ponosna, ima niz izvrsnih pjevača i zvijezda koje uz adekvatnu organizaciju i podršku sasvim sigurno mogu i do samog vrha. Neuspjesi na Eurosongu prije govore o problemu organizacije i sustava a puno manje o glazbenicima i pjevačima. Kako ovdje u Švedskoj poznajem ljude i znam kako sustav funkcionira uvijek sam voljna pomoći. HRTV je europski relevantna medijska kuća s velikom tradicijom i svakom od nas koji živimo u ovom dijelu svijeta njezin uspjeh je važan.

Bilo bi lijepo da već na sljedećem Eurosongu ovdje u Stockholmu i Švedskoj susretnem kolege iz Hrvatske. Naravno da mogu računati na mene.