SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
APEL
 
Vijeće za elektroničke medije apelira na smanjenje netolerantnog i uvredljivog govora u medijskom prostoru
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 26.01.2018. - 19:15:18
ZAGREB - Vijeće za elektroničke medije utvrdilo je kako je u prošloj godini u 37 prijavljenih slučajeva zbog mogućeg govora mržnje u elektroničkim publikacijama te televizijskim i radijskim programima u Hrvatskoj, temeljem Zakona o elektroničkim medijima (ZEM), nije bilo govora mržnje, ali je bilo mnogo uvredljivog i ostrašćenog govora, priopćili su u petak Vijeće i Agencija za elektroničke medije.

Usporedbe radi, navodi kako je u 2016. godini Vijeće razmatralo 87 predmeta i samo u jednom predmetu utvrdilo kršenje odredbi Zakona o elektroničkim medijima.

Pravni okvir kojim se Vijeće vodi u slučajevima potencijalnog poticanja i širenja mržnje uz taj Zakon je i definicija govora mržnje Vijeća Europe, ali i prevladavajuća praksa Europskog suda za ljudska prava.

Na 37 predmeta koje je Vijeće u 2017. razmatralo pristiglo 55 pritužbi

Na 37 predmeta koje je Vijeće prošle godine razmatralo pristiglo je 55 pritužbi. Najviše predmeta u kojima se odlučivalo o kršenju članka 12. stavak 2. ZEM-a odnosilo se na pružatelje elektroničkih publikacija, njih 19, dok se 16 predmeta odnosilo na nakladnike televizije, a dva predmeta na nakladnike radija.

Nakon provedenih postupaka, Vijeće za elektroničke medije u tim predmetima nije utvrdilo kršenje članka 12. stavak 2. ZEM-a, ali je tri predmeta proslijedilo Hrvatskom novinarskom društvu (HND) na daljnju provjeru i postupanje, dok je jedan predmet proslijeđen Državnom odvjetništvu RH.

Na internetu i društvenim mrežama povećao se uvredljiv i neprimjeren govor, osobito u komentarima čitatelja

"No, iako u medijima nije bilo govora mržnje onako kako je on definiran zakonom, činjenica je da se, posebice na internetu i na društvenim mrežama povećao uvredljiv i neprimjeren govor, osobito u komentarima čitatelja. Stoga Agencija i Vijeće apeliraju na sve dionike medijskog života da se priklone argumentiranoj raspravi bez ad hominem uvreda", istaknuto je u priopćenju.

Vijeće i Agencija za elektroničke medije u priopćenju najavljuju će na toj temi i dalje raditi proaktivno. U ovoj godini između ostaloga organizirat će niz radionica za medijske nakladnike o prepoznavanju i sprječavanju govora mržnje, te uvredljivog i neprimjerenog diskursa u informativnim programima i drugim medijskim sadržajima.

Uloga medija je promicanje tolerancije i civilizacijskih standarda

Ističu kako je uloga medija u društvu promicanje tolerancije i civilizacijskih standarda. Vijeće zato još jednom poziva sve medije da aktivno pridonesu društvenoj koheziji te da budu odgovorni naspram velikog utjecaja koji imaju na svoje publike. Vijeće također pozdravlja najavu izmjene Zakona o elektroničkim medijima, u čijoj će izradi aktivno sudjelovati, te izradu medijske strategije, vjerujući kako će i novi zakonodavni okvir pridonijeti podizanju profesionalnih i etičkih standarda te povećanju tolerancije i kulture dijaloga u hrvatskim medijima.

"Vijeće će se u svom radu i nadalje voditi temeljnim stajalištem, nacionalnog zakonodavstva, relevantnih međunarodnih dokumenata i prakse Europskog suda za ljudska prava da je sloboda izražavanja najviše ljudsko prava koje se samo u iznimnim i vrlo precizno navedenim slučajevima, taksativno nabrojanim, može ograničiti. Takvo pozicioniranje medija i javne riječi preduvjet je razvoja demokratskih društava", ističu u priopćenju.

Navode kako članak 12. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima jasno definira što je govor mržnje: "U audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima".

Također navode da govor mržnje po definiciji Vijeća Europe "podrazumijeva sve oblike izražavanja kojima se šire, raspiruju, potiču ili opravdavaju rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje temeljeni na netoleranciji, uključujući tu i netoleranciju izraženu u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, te diskriminacija i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i osobama imigrantskog podrijetla". Ovakav govor, dodaje se, sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava, ne uživa zaštitu kao dio slobode govora.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.