SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
AUTORITARNOST
 
Viktor Orban na vrhuncu moći
Autor/izvor: Keno Verseck, Deutsche Welle
Datum objave: 22.06.2018. - 09:42:00
Zadnja izmjena: 22.06.2018. - 09:48:43
KOMENTAR - Samo dva mjeseca nakon nadmoćne, treće uzastopne izborne pobjede, mađarski premijer Viktor Orban nalazi se na vrhuncu moći i utjecaja – ne samo u Mađarskoj, već i u Europi.

Ojačan novim izbornim pobjedama desničarskih, populističkih političara u Austriji i Italiji, ojačan i azilantskom krizom koja trenutno dijeli Europu, on nastupa s do sada neviđenim političkim samopouzdanjem. Njegov cilj je zaustavljanje migracije i useljavanje u Europu, okončavanje razdoblja liberalizma i od Europske unije napravi mrežu politički uglavnom suverenih kršćanskih nacionalno-konzervativnih država.

Izraz Orbanovog samopouzdanja je i usvajanje ustavnih amandmana u mađarskom parlamentu, koji, prema mišljenju mađarskih aktivista za ljudska prava, ali i međunarodnih stručnjaka, potkopava demokraciju i vladavinu zakona u Mađarskoj, čak i više nego što je to do sada bio slučaj. Amandmani su usvojeni u srijedu (20.6), usprkos tome što je Vijeće Evrope zatražilo od Mađarske da pričeka na  mišljenje Venecijanske komisije.

Osim toga, čak je i Europska pučka stranka (EPP), čija je članica i Orbanov Fides, izrazila suzdržanost u vezi nekih zakonodavnih projekata u Mađarskoj. Ali sam Orban je u utorak, u intervjuu za jednu mađarsku televiziju, sve to odbacio: „Mi imamo većinu za usvajanje tih izmjena, pa ćemo ih i usvojiti".

Zakonodavne i ustavne promjene izvorno su uvedene u Parlamentu pod nazivom „Stop Soroš" i usmjerene su protiv tzv. ilegalne migracije i useljavanja. One nose ime američkog milijardera mađarsko-židovskog podrijetla, jer on navodno podržava ilegalnu migraciju i useljavanje u Europu, ali one zapravo nemaju nikakve veze s Georgom Sorošom.

Na temelju tih promjena, svatko tko kao nevladina organizacija ili kao pojedinac, „potiče useljavanje", recimo „izgradnjom mreža" ili tako što „proizvodi i dijeli informativni materijal", mora računati sa zatvorskom kaznom u trajanju do jedne godine. Pritom su formulacije tako široke da se, recimo, distribucija neutralnih letaka o azilu već može smatrati krivičnim djelom.

Paralelno s tim, Ustav je dopunjen još jednim dodatkom: „Strano stanovništvo ne može se naseljavati u Mađarskoj". To je preventivno usmjereno protiv svih europskih kvota za preraspodjelu izbjeglica. Dalje ustavne promjene obvezuju državu na zaštitu mađarskog identiteta i kulture.

Osim toga, u utorak je iznenada najavljen – ali još nije usvojen – takozvani „poseban porez za useljavanje" za organizacije civilnog društva. U budućnosti će one, ako se namjeravaju baviti pitanjima azila, migracija ili useljavanja, morati platiti 25% poreza na sve svoje prihode.

Ali nisu samo teme poput azila, migracija i useljavanja predmet novih zakona. U budućnosti će i sloboda okupljanja također biti ograničena zakonom.

„U interesu očuvanja javnog reda i mira, država može u pojedinačnim slučajevima osigurati pravnu zaštitu kućanstvima“, glasi novi odlomak iz Ustavu. Na taj način će se prije svega spriječiti demonstracije pred domovima političara, ali načelno, država također može i zabraniti skupove u nekim drugim naseljenim mjestima.

Osim toga, vlada uvodi novu strukturu u pravosuđu – upravne sudove. To bi navodno trebalo rasteretiti sudstvo. Međutim, prema mišljenju aktivista za ljudska prava, tu je više riječ o proširenju vladinog utjecaja na pravosuđe. Konačno, beskućništvo će biti kažnjivo – „boravak na javnim površinama u cilju stanovanja je zabranjen", ubuduće stoji u 

Usvajanjem tih odredbi, premijer Mađarske otvara novu frontu protiv Europske unije i njegovih kritičara, i to usred europske azilantske krize. Koliko se Orban osjeća jakim pokazuje i činjenica da on sada postavlja ultimatume – a ne, kao što je to do sada često bio slučaj, Europska komisija u Bruxellesu ili njegove kolege iz EPP-a. Tijekom prošlog vikenda, on je u komemorativnom govoru u čast preminulog (prije godinu dana) Helmuta Kohla u Budimpešti, nagovijestio da će, stvaranjem nove „sve-europske obitelji stranaka protiv imigracije", spriječiti isključivanje svoje stranke Fides iz EPP-a. Ona bi, kako je rekao, mogla imati dobre izglede za uspjeh na europskim izborima 2019. Ipak, Orban se za sada ipak zalaže za ostanak Fidesa u EPP.

Da velika europska politika više ne dopire do Orbana, spoznala je njemačka kancelarka Angela Merkel: prema informacijama koje je DW dobio iz krugova bliskih vladi, ona će se početkom srpnja sastati s Orbanom. Bio bi to spektakularan preokret, nakon što su njemačko-mađarski odnosi u posljednje tri godine sve više približavali točki zamrzavanja. Kancelarka je tu prekretnicu nagovijestila početkom lipnja, tijekom gostovanja u emisiji na javnom servisu ARD, kada je rekla da Mađarska na vanjskoj granici sa Srbijom „u neku ruku radi i za nas".

U komentaru vladi bliskih novina „Magyar Idök" u srijedu je objavljeno: „Premijer Mađarske, zemlje s deset milijuna stanovnika, simboličan je kontrapunkt europske politike kancelarke Merkel. U Europi pušu novi vjetrovi".