SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ANALITIČARI
 
Vizek: Očekujem intenzivniji pad cijena nekretnina
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 28.12.2013. - 21:03:58
ZAGREB - Hrvatska bi u godini koja je na izmaku mogla biti europski rekorder po padu cijena nekretnina.

Novi su stanovi u prvoj polovici godine prodavani 12 posto jeftinije nego prije godinu dana, a europski statistički ured zabilježio je da su u razdoblju od travnja do srpnja cijene pale čak 19,7 posto u odnosu na isti period lani, piše Večernji list.

Pokazalo se da ni taj pad nije bitnije utjecao na prodaju, jer građevinari nađu kupce samo za nešto više od dvije tisuće od 12 tisuća stanova koje završe tijekom godine, tako da se procjena o broju neprodanih novih stanova već popela na 20 tisuća. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci prodano je samo tisuću novih stanova. Država je opet skočila u pomoć preko POS plus programa i subvencija kamata no i uz te uvjete građani se teško odlučuju na zaduženja i ulazak u riskantni kreditno-dužnički odnos s bankama.

Slom tržišta nekretnina do kojeg je došlo nakon 2008. godine bio je vidljiviji po drastičnom padu, a kasnije i stagnaciji prodaje nego po cijenama, koje su banke i građevinari dugo držali na previsokim razinama. Značajne korekcije dogodile su se tek nakon ulaska građevinara u predstečajne nagodbe i pritiska regulatora na banke da čiste loše bilance, a stručnjaci koji prate tržište nekretnina vjeruju da će predstojeću 2014. godinu obilježiti s jedne strane daljnji pad cijena, a s druge spašavanje dužnika, bilo da je riječ o građanima ili investitorima.

– Očekujem daljnji nešto intenzivniji pad cijena nekretnina prouzrokovan opetovanim najavama uvođenja poreza na nekretninsku imovinu i čišćenjem bilanci banaka i građevinskih poduzeća. Očekujem i daljnju diferencijaciju cijena između kvalitetnih i nekvalitetnih stambenih projekata – ističe Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta.

Prema podacima s burze nekretnina, cijene traženih stanova u Zagrebu kreću se od približno tisuću eura na periferiji do dvije tisuće eura za kvadrat u centru grada, a dvije tisuće eura tražena je cijena i u Splitu. U Dalmaciji se prodaja prepolovila sa deset na približno pet tisuća prodanih stanova i kuća godišnje jer nema potražnje iz inozemstva, a domaći se kupci drže podalje od nekretnina, jer se siromašniji ne usude ulaziti u kredite, a bogatiji čekaju da vide što će biti s porezom na nekretnine.

Ove su se godine stambeni krediti u prosjeku odobravali uz kamatnu stopu od 5,5 posto, no uglavnom se radilo o akcijskim prodajama iz kontingenta neprodanih stanova, jer se u redovnoj ponudi stambeni krediti nude uz kamatnu stopu od 6 do 7 posto, što nikoga tko ne mora neće potaknuti da se zaduži. K tome, jače lokalne jedinice ponudile su povoljan najam gradskih stanova, a masovnija se akcija najma stanova priprema za proljeće širom zemlje. Država, banke i građevinari pripremaju liste neprodanih novih stanova za najam, a povrh toga država je uvela i porezne stimulacije za otpis dugova.

– Usporavanje gospodarskog rasta moglo bi dovesti do daljnjeg pada cijena nekretnina primarno zbog visoke dohodovne elastičnosti cijena nekretnina, upozorava Goran Buturac u sektorskoj analizi Ekonomskog instituta.

Inače, prosječno plaćeni Hrvat za godišnju plaću može kupiti samo šest četvornih metara stana, slabije plaćeni Bugarin 10 kvadrata, a Španjolac 12.

– Trajniji oporavak tržišta nekretnina bit će teško ostvariv bez rasta ukupnog gospodarstva, zaposlenosti i dohotka stanovništva – kaže Buturac.

Dakle, u idućoj godini prilično će se pomučiti svi oni koji se nađu u situaciji da moraju prodati stan ili kuću, dok bi za kupce čekanje i dalje moglo biti najbolji savjet.