SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
INTERES
 
Vlaić: Mirovince najviše zanima HAC
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 21.02.2017. - 13:18:16
ZAGREB - Dok državi na naplatu dolaze velike obveze, vlast još nije dovoljno duboko zakoračila u privatizaciju državnih poduzeća iako bi njihova prodaja mogla smanjiti pritisak na proračun, rečeno je u utorak na konferenciji Tržište kapitala u 2017. godini.

Konferencija je održana u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) i Platinum Investa, a govorilo se uz ostalo o tržištu kapitala u Hrvatskoj, utjecaju privatizacije na gospodarstvo te upravljanju državnom imovinom.

Komentirajući novosti o početku privatizacije stotinu tvrtki iz CERP-ova portfelja, odnosno odgovarajući na pitanje o tome kako bi prihodi od privatizacije utjecali na javne financije, predstojnik Katedre za financije ZŠEM-a i viši savjetnik u Uredu guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) na području fiskalne politike Ante Žigman, kazao je da je Vlada u privatizaciju krenula neambiciozno.

"Vlada je neambiciozno krenula u strategiju privatizacije svoje imovine. Možda nije imala vremena za pripremu, ali iznosi o kojima sada razgovaramo svakako su mali", rekao je Žigman.

Upravno vijeće CERP-a prošloga tjedna prihvatilo je privatizacijsku listu za ovu godinu. Riječ je o manjinskim udjelima države u nizu kompanija od kojih će se dio prodavati na Zagrebačkoj burzi, među kojima 19,8 posto udjela Hotela Medena, 3,87 posto Medora Hotela i 3,31 posto Hotela Živogošće.

Nabrojivši velike kreditne i druge obveze koje su pred državom ove i sljedećih godina, Žigman je naglasio da bi svaki veći napor u prodaji državne imovine ublažio pritisak na proračun, ali i smanjio javni dug.

Bilo bi pozitivno kada bi se taj dug sa sadašnjih 80-ak posto, godišnje smanjivao za jednu dvadesetinu, odnosno za 2,5 posto udjela u BDP-u, rekao je.

Po njegovim riječima, HNB održava dobre kontakte s Ministarstvom financija i Ministarstvom za državnu imovinu što će se dodatno pojačati bude li se privatizirao HEP.

Naime, pri eventualnoj privatizaciji HEP-a kuna bi zbog visokog priljeva kapitala mogla aprecirati, a HNB bi tada, ističe Žigman, učiniti sve kako ne bi nastupili poremećaji na tržištu.

Ni predsjednica Uprave Zagrebačke Burze Ivana Gažić nije oduševljena listom poduzeća koja su na listi za prodaju.

"Država u tim poduzećima ima vrlo male udjele, no za neke bi se kompanije mogli naći kupci", kaže Gažić koja ne vidi veći utjecaj i koristi od te prodaje za hrvatsko tržište kapitala.

Tvrdi da Zagrebačka burza tehnički bez ikakvih problema može odraditi bilo koji veliki proces, pa i sve što bi bilo vezano uz privatizaciju HEP-a.

Predsjednik Uprave Erste Plavi mirovinskog fonda Petar Vlaić smatra da u Hrvatskoj ima mnogo "materijala", odnosno "robe za privatizaciju" no njih bi ponajviše zanimala privatizacija Hrvatskih autocesta.

HAC nam je zanimljiv jer je to velik i nerizičan "kolač", a nas posebno zanima ono što je manje rizično", kaže Vlaić.

Fondovi trenutno najviše ulažu u hrvatske državne obveznice, kaže on, istaknuvši i Podravku kao kvalitetnu kompaniju.