SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
GUVERNER
 
Vujčić: HNB dobro odradio posao oko Agrokora
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 16.04.2017. - 10:01:27
INTERVJU - Potraga za krivcima za stanje u Agrokoru na meti je našla i regulatore: Hanfu i središnju banku kojima se prigovara da nemaju pod kontrolom tijek novca u zemlji i kreativne načine financiranja pokrivene mjenicama.

Guverner HNB-a Boris Vujčić za Večernji list je govorio što je središnja banka znala, što je učinila i što je mogla učiniti da se spriječi pad najveće kompanije u zemlji?

"Znali smo sve što smo mogli i trebali znati na temelju nadzora bankovnog sustava, dakle posredno. Na temelju tih saznanja uložili smo velike napore kako bismo osigurali stabilnost bankarskog sustava čak i u ovako nepovoljnom scenariju s Agrokorom. Iako smo se nadali da se takav scenarij neće dogoditi, tijekom vremena ta je nada bivala sve slabija. Da bi se govorilo o odgovornosti HNB-a, potrebno je precizno reći na koji je način teškoće u Agrokoru moglo izazvati loše izvršavanje nekog od zakonskih ciljeva HNB-a jer Agrokor kao trgovačko društvo iz realnog sektora po definiciji ne spada u nadležnost, pa time ni u odgovornost HNB-a.
Agrokor nije pod nadzorom HNB-a. Mi nemamo pravo ulaziti u tu kompaniju, pregledavati njezino poslovanje niti formirati mišljenje o njemu izvan mišljenja koje su formirali revizori, bankari i rejting agencije. Svi javni podaci o Agrokoru ukazivali su da se radi o visoko zaduženoj, ali suštinski zdravoj kompaniji koja posluje s dobiti. Temeljem takvih podataka banke su držale kreditne limite otvorenima. HNB je pažljivo pratio da se izloženost pojedine banke prema sustavu Agrokor kreće u okvirima dopuštenog. Izvan toga sva odgovornost za individualne odluke je na Upravi banke."

Dakle, tko ne uspije naplatiti dane kredite ili otkupljene mjenice, sam je za to kriv?

"Iz izjava onih koji optužuju HNB nisam nikako uspio shvatiti na koje to regulatorne slabosti ciljaju. HNB je jasno deklarirao da se u rješavanju ove krize ne mora voditi posebnog računa o sposobnosti financijskog sustava da je izdrži. Što najvećim dijelom pripisujem HNB-u u zaslugu. Ljudi u kući ponovo su odradili izvrstan posao. Da nisu, sada bismo imali bankarsku krizu. O mogućim posljedicama koje bi imao scenarij sustavne bankarske krize na gospodarski rast, rejting države i na sposobnost provođenja planirane fiskalne stabilizacije bolje je ne razmišljati. Uspjeli smo čak prevenirati i regulatorne slabosti koje su zaprijetile na razini EU. U jednom je času, na upit jedne hrvatske banke, predloženo tumačenje članka 402 Uredbe 575/EU koje bi bitno otežalo provođenje nadzora velikih izloženosti. Upravo je prijedlog HNB-a prevladao na sastanku Odbora nadzornika EBA i osigurao nam mogućnost da konzistentno nadziremo velike izloženosti i tako preveniramo širu krizu. Da smo izgubili tu bitku, izgubili bismo i bitku održavanja stabilnosti sustava."

Proizlazi da je HNB zaslužio pohvale, a ne kritike?

"Ja shvaćam kako postoji skupina ljudi kojima je za sve kriv HNB. Koja se god negativna pojava dogodi u hrvatskom gospodarstvu, uvijek isti ljudi gnjevno u javnosti upiru prstom i bez jasnih argumenata okrivljuju HNB. Kad im se jedan set argumenata istroši, odmah spremno vade novi. Jednake kvalitete. Naravno, bilo bi neprimjereno tražiti da HNB, kao jedan od važnih oslonaca hrvatskog suvereniteta i gospodarske stabilnosti, bude imun na kritike. No stalna nestručna, površna i neargumentirana kritika nije dobra za poziciju HNB-a, a time i za zemlju u cjelini. Ljudi na čelu institucije mijenjali su se i mijenjat će se u zakonskim rokovima voljom Hrvatskog sabora. Nema potrebe kontinuirano pokušavati ljuljati samu instituciju kako bi se to postiglo. Da ne govorim da nam intenzitet pritisaka nije nimalo pomogao u poslu vezanom uz Agrokor, koji smo na kraju dobro odradili usprkos stalnim napadima politike i medija. Posebno zato što se ponekad stekao dojam kako se slučajno najjači pritisak na HNB poklapao upravo s najintenzivnijim razdobljima nadzora i regulativne aktivnosti prema bankama."

Kažete svi su sve znali oko Agrokora i sad se izvlače. Postoji li opasnost i za državu da završi isto?

"Da povučem paralelu, svi znamo koliki nam je javni dug i kakve su posljedice, padne li nam rejting, ni država se više neće moći zaduživati. Kažem kako su svi znali sve. Dakle, svi su znali da se mjenice vraćaju indosantima ako se ne naplate, znali su da je tih mjenica mnogo u optjecaju te kako je Agrokor visoko zadužen i plaća netipično visoke kamate. Znali su, ili su morali znati, upravo zato što je te podatke sam Agrokor stavio u javno objavljena izvješća. Ta se izjava, naravno, ne može staviti u kontekst mogućih zloupotreba i nezakonitosti. Ako je takvih pojava bilo, to je učinila mala skupina ljudi i to nije moglo biti poznato širokom krugu. HNB svakako o tome nije imao nikakvih spoznaja. Znači, Agrokor je javno deklarirao da je s njime rizično poslovati. I to je rizik koji su svi prihvatili u zamjenu za zaradu.
Svjesno preuzet rizik se aktivirao i sada država preuzima odgovornost i poduzima što može kako bi umanjila posljedice. Rizik Agrokora, ako se krizom bude i dalje dobro upravljalo, ne bi trebao biti takve prirode da znatno utječe na kreditni rejting države. Javni dug države javno je poznat, dobro evidentiran i stabilan. Dakle, ne vidim razloga za strah da bi se na razini države moglo dogoditi išta slično."

U Mostu kažu da vam je Agrokor preko mjenica upao u monetarni sustav. Kako to komentirate?

"To kaže netko tko još živi u doba Agrokomerca i Babe Fikreta. Moguće je da se tada stvarno dogodio upad u monetarni sustav, iako ni Babo na kraju nije bio osuđen za to, nego za kontrarevolucionarno djelovanje. No to je bio posve drugačiji monetarni sustav, a bile su u pitanju i posve drugačije mjenice. Mjenice izdane po tadašnjem Zakonu o osiguranju plaćanja imale su aval banke te su se otkupljivale i slale u NB Jugoslavije na eskont. Kako se tim eskontom generirao primarni novac, propisano je kako se te mjenice smiju izdavati samo za osiguranje plaćanja kod isporuke robe i usluga. Jer, kada bi se smjele izdavati za financijske transakcije, primarna bi emisija rasla izvan kontrole. U današnji se hrvatski monetarni sustav jednostavno na taj način ne može upasti – ne postoje instrumenti koji bi to omogućavali. Svakako, HNB nije otkupio nijednu od tih mjenica niti bi to smio učiniti. Teza o upadu u monetarni sustav jednostavno je očito pogrešna. Ako je to bio upad u monetarni sistem, onda je upad u monetarni sistem svaki put kada se proda roba uz odgodu plaćanja, ili nekome da kredit uz osiguranje mjenicom. Ako je to kriterij, onda ima strašno puno upada. Dakle, budite bez brige – ako prijatelju posudite sto kuna, niste upali u monetarni sustav. Makar vam on dao mjenicu za osiguranje. Krimen kontrarevolucionarnog djelovanja je ukinut, isto kao i Zakon o osiguravanju plaćanja između korisnika društvenih sredstava", rekao je Vujčić za Večernji list.