SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
GUVERNER
 
Vujčić: Lako je biti general nakon bitke, Hrvatska ih je puna
Autor/izvor: SEEbiz / tportal
Datum objave: 26.12.2018. - 14:00:34
ZAGREB - Guverner HNB-a Boris Vujčić prije nekoliko dana dobio je prijavu GONG-a u kojoj se tvrdi da u njegovim susretima s ljudima iz fonda Knighthead ima elemenata sukoba interesa, što guverner HNB-a u intevjuu za Tportal odbacuje.

"Meni apsolutno nije jasno gdje bi u konkretnim okolnostima kod mene mogao biti privatni interes i kako bih uopće mogao biti u sukobu s javnim interesom. Ne znam ni koje bi moje postupanje vezano uz izvršenje zakonskih zadaća guvernera HNB-a moglo biti viđeno kao protivno načelima djelovanja, odnosno nečasno, nesavjesno ili neodgovorno. Dapače, posve je jasno da se kao guverner HNB-a brinem za financijsku stabilnost, koja je u konkretnim okolnostima javni interes, a kako se brinem za nju dovoljno i jednostavno govore rezultati. Prije izbijanja i za vrijeme krize u Agrokoru kao guverner činio sam sve da spriječim da ta kriza naruši stabilnost financijskog sustava. Rezultat takvog djelovanja je očigledan. Prijava GONG-a upućuje na nerazumijevanje moje uloge i odgovornosti." 

Dodao je i da je kontakte i susrete s predstavnicima financijskog svijeta održavao jer je njegova zakonska zadaća brinuti se za financijsku stabilnost. 

"Kada to ne bih radio, ne bih mogao ni uspješno obavljati svoj posao. Ja sam na tom konkretnom javnom interesu radio i pet godina prije nego što se pojavio Knighthead kao predstavnik jednih od najvećih vjerovnika, vlasnika obveznice Agrokora, a i prije nego što se Martina Dalić morala njime početi baviti."

Vujčiću se predbacuje i odlazak na prezentaciju knjige Martine Dalić.

"Ona je dala ostavku, u okolnostima u kojima ju je dala. Iz vremenske distance možda se može reći da nisu svi koraci bili izvedeni idealno, jer se u brzini i izvanrednim uvjetima ponekad rade greške, no lako je biti general nakon bitke, Hrvatska ih je puna. To ne znači da nije odradila velik posao vrlo uspješno i time pomogla uklanjanju velikog rizika s našeg tržišta, u vrlo nezahvalnim okolnostima. Nisam vidio razloga da ne odem na prezentaciju knjige nekome s kime sam dugo surađivao; nisam od onih koji će okrenuti leđa i osuđivati. To nisam ja, nikad nisam bio takav, niti ću ikada takav biti."

Guverner HNB-a za tportal je komentirao i gdje je Hrvatska s uvođenjem eura, odnosno što se ove godine dogodilo po tom pitanju.

"Ovu je godinu obilježila javna rasprava, u suradnji s HGK-om obišli smo 17 županija, pet fakulteta, razgovarali smo s poslodavcima i sindikatima. To je jedan dio akcije, drugi dio je krenuo na jesen, a to je početak neformalnih konzultacija s europskim partnerima nakon što je usvojena Eurostrategija. Konkretno, prvi korak je ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II) u kojem moramo provesti dvije godine i zadovoljiti pet tzv. Maastrichtskih kriterija. Proces pristupa mehanizmu nije bio posve jasan, jer je zadnja zemlja koja je pristupila tečajnom mehanizmu bila Slovačka i to se dogodilo 2005. Sada je postalo jasno da će u našem slučaju paralelno s pristupanjem tečajnom mehanizmu biti potreban i ulazak u sustav jedinstvenog nadzora europske monetarne unije."

Dodao je i da Hrvatska zadovoljava sve kriterije potrebne za ulazak.

"Hrvatska u 2016., 2017., i 2018. de facto zadovoljava svih pet kriterija. Da smo u tečajnom mehanizmu, mi bismo sada mogli ući u eurozonu. U ranijim godinama naš glavni problem bio je fiskalni. Javni dug je snažno rastao, došao je do 86 posto BDP-a 2015. godine. No od tada je u silaznoj putanji i u proces ulaska u eurozonu krenuli smo tek kad je javni dug počeo održivo padati, jer inače to ne bi imalo smisla. Sada sve projekcije pokazuju da će se dug nastaviti smanjivati i očekujemo da iduće godine padne na 70 posto BDP-a, uz daljnji pad u idućim godinama. Napominjem da bi on već sada bio ispod 60 posto da nismo išli u mirovinsku reformu, no to nipošto ne znači da je ona bila nešto loše, već dapače, nju treba dalje osnaživati jer smanjuje fiskalne troškove u budućnosti. To bi i naši europski partneri, kao i rejting agencije trebali cijeniti."

Komentirao je i rizike od nove ekonomske krize. 

Rizici postoje. Pitanje je hoće li se oni materijalizirati. Ne mora se dogoditi recesija, kakva je u Hrvatskoj trajala šest godina. U ovom trenutku takvu krizu ne očekujem, jer smo u boljem položaju nego 2008. kada je velika kriza krenula zato što je struktura gospodarskog rasta zdravija. Članica smo Europske unije. Naš izvoz je značajno porastao, osobna i javna potrošnja nisu toliko rasle koliko su rasle prije krize 2008., to znači da ne rastemo toliko na potrošnji, financiranoj dugom, nego na zdravijim temeljima. Ono što nam, međutim, najviše nedostaje jest snažniji rast investicija. One ovise o poslovnoj klimi, koja se može poboljšati strukturnim reformama. Ako dođe do nove krize jako je veliko pitanje kakva će ona biti; svaki puta kriza dolazi u novoj reinkarnaciji, nekad više, a nekad manje sličnoj prijašnjima. Pitanje je hoće li doći samo do usporavanja gospodarstva, što je bitno manji problem, ili će se kriza preseliti na potencijalno najskuplji sektor – financije", kazao je guverner HNB-a.