SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KANABIS I ZARADA
 
Zašto Hrvatska propušta investicijske prilike koje pruža kanabis?
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 09.02.2019. - 09:22:21
ZAGREB - Američki Forbes ljetos je objavio kako su se u San Franciscu okupile brojne žene iz cijelog svijeta na vikendu joge, masaže, wellnessa i – konzumiranja kanabisa u smoothijima, kremama i svemu ostalom što je činilo taj kanabi-wellness vikend.

Kao i da je u posljednje četiri godine u Coloradu kanabis turizam porastao za 51 posto. U ovoj američkoj saveznoj državi, koja je olabavila zakonodavni okvir za uživanje kanabisa, tako je 2016. godine boravilo oko 6,5 milijuna kanabis turista.

Njima se nudi obilazak polja na kojima se marihuana uzgaja, dakle od prerade do posjeta nekog od coffee shopova. Ipak, tamošnja turistička organizacija ne promovira ovaj segment. Da bi mogli oglašavati na internetu, moraju imati jasan dokaz da je više od 30 posto čitatelja starije od 21 godine. Prema nekim podacima, kanabis turizam u svijetu je u porastu, osobito nakon legalizacije u Kanadi. U Hrvatskoj se priča o legalizaciji aktualizirala slučajem Huanita Luksetića, dok je na margini aktualnosti oko legalizacije medicinskog kanabisa ostalo pitanje može li Hrvatska eventualno profitirati od legalizacije tako da taj segment iskoristi u turističke svrhe.

Jedna od destinacija koja je po tom pitanju već niz godina, reklo bi se, prilično uspješna, uz već svima poznati Amsterdam, je i Prag. Kako su Pražani uveli kanabis u svoju turističku ponudu i koliki su benefiti, doznali smo od turističkog vodiča Predraga Maksimovića, koji već šest godina vodi hrvatske turiste u češku prijestolnicu i pokazuje im malo drugačiji Prag.

Česi su, doznaje Novi list, legalizirali ono što je i prije postojalo, shvativši da cijelu priču mogu bolje kontrolirati, a posljedično od kanabisa očito i zaraditi. Zagovornici legalizacije, koji su prije desetak godina i pokrenuli zakonsko rješavanje ovog pitanja, u početku su imali problema i s farmaceutskom industrijom. Modelom legalizacije odobren je uzgoj 5 biljaka kanabisa u cvijetu svakom punoljetnom građaninu i time je riješena svaka potreba pojedinca uključujući i medicinsku primjenu. U takvom sustavu Huanita Luksetića nikada ne bi mogli ovako drastično i sramotno osuditi. Mnogi Česi imaju male vikendice ponad Praga pa ondje uzgajaju biljke, a što se tiče korištenja, zanimljivo je da se za pušenje u zatvorenom prostoru plaća kazna kao i za pušenje duhanske cigarete. Česima se jednostavno ne isplati riskirati prodavati marihuanu jer za sebe imaju, a prodaja je jedino što se oštro kažnjava, kazao je Maksimović. Govoreći o tome koji su financijski efekti, ukazao je na rast cijena hotelskog smještaja u Pragu u vrijeme održavanja Cannafesta, jednog od najvećih sajmova s temom kanabisa.

– Iako su Česi oprezni s kanabisom te u biti nemaju potrebu brandiranja Praga kao kanabis destinacije, u 11. mjesecu niske sezone kada se održava najveći svjetski sajam kanabisa Cannafest, prije ste mogli jako povoljno dobiti svaki od 150 hotela s tri zvjezdice u Pragu. Zadnjih godina cijene su u vrijeme Cannafesta narasle za 70 posto, svi hoteli s 3 i 4 zvjezdice su popunjeni, a rezervacije za grupe morate raditi i po godinu dana unaprijed. Ako je ovo samo jedna kanabis manifestacija, zaključite sami potencijal na turizam cijele Hrvatske, a ne samo sezone i posezone na Jadranu, kazao je slikovito dodajući kako je to zlatni rudnik kojeg Hrvatska tek treba otkopati.

– Naravno da bi i Hrvatska mogla profitirati od toga, potencijala imamo, pogotovo otkako smo ušli u sastav EU-a te nam se europsko tržište potpuno otvorilo. Najbolji vam je primjer američka savezna država Colorado koja je po veličini i broju stanovnika otprilike velika kao Hrvatska, a ima manje turističke potencijale od nas. U teoriji svakako bismo i i mogli profitirati, no praksa je druga stvar, reći će ovaj turistički djelatnik.

Hrvatska je od eventualne legalizacije još jako daleko, međutim da su opijati prisutni u domaćem turizmu – jesu. I to, možda najviše, u kontekstu velikih glazbenih festivala kojima je Hrvatska domaćin, a koji su, treba biti iskren, našu zemlju stavili na mapu poželjnih destinacija među turistima mlađe populacije diljem svijeta. Naravno, partijanja i zabave sa sobom nose i onu drugu sliku koju nekad ne želimo vidjeti ili je jednostavno ne možemo kontrolirati.

– Američka Agencija za borbu protiv droge (DEA) takva događanja svrstava u takozvani narko turizam, jer je riječ o mjestima na kojima se pojavljuju velike količine opijata, osobito sintetskih droga, ističe turistički stručnjak Nedo Pinezić. Komentirajući stanje u hrvatskom turizmu, kazao je kako su opojna sredstva tu već debelo prisutna.

– I to bilo ilegalna, bilo legalna. Prisjetimo se samo prošlogodišnjeg slučaja koji se dogodio na Zrću, a kada je zbog borbe za kontrolom prodaje famoznih ampula s ugljikovim dušikom ubijen Britanac. Te plinske ampule i baloni su u Hrvatskoj legalni, dok u nekim drugim EU zemljama nisu. Dogodilo se tako da su neki ugostiteljski objekti u Novalji zarađivali više na prodaji ampulica, koje se inače koriste za šlag i slično, nego od prodaje pića. U veletrgovinama ugostiteljskom opremom su se kupovale na veliko. Tu govorimo o sredstvu koje je kod nas legalno, no, u nekim državama nije. I znamo da je priča kulminirala ubojstvom. Sigurno da su na partijima i festivalima prisutne i sintetske droge zbog jednostavne konzumacije, ali i činjenice da omogućavaju duže partijanje. Što se marihuane tiče, osobno nisam protiv za osobnu upotrebu u medicinske svrhe i na recept, a ako ćemo se uspoređivati s drugim destinacijama, možemo uzeti za primjer Amsterdam. Oni imaju dugu tradiciju koju su ustvari stavili pod kontrolu države. Sigurno će neke druge zemlje to iskoristiti prije nego Hrvatska i omogućiti kontroliranu količinu za osobnu potrošnju, međutim bojim se kako bi to funkcioniralo kod nas, govori Pinezić te povlači paralelu s alkoholom.

– On se legalno može kupiti svugdje, međutim zakon kaže kako nije dopuštena konzumacija na javnom mjestu. Po tom pitanju, odnosno kontroli, se nije učinilo praktički ništa, pa je pitanje kako bi se pod kontrolu stavila masovnija uporaba kanabisa. I sama država, i kao društvo u cjelini nismo spremni nositi se s time, dodaje Pinezić zaključivši kako je priča još uvijek puna nepoznanica i nedovoljno ozbiljna da bi se moglo reći treba li Hrvatskoj kanabis turizam.

Dok se u Hrvatskoj medicinski kanabis propisuje na kapaljku, a o upotrebi kanabisa u rekreativne svrhe se i ne razmišlja, brojne su svjetske države dosad legalizirale tu praksu na svom području. Urugvaj je 2012. postao prva zemlja u kojoj je kanabis potpuno legaliziran za rekreativne, a ne samo za medicinske svrhe. Motiv je bio istisnuti organizirani kriminal iz trgovine kanabisom i uvesti državnu regulativu i nadzor. Pet godina kasnije, 2017., Urugvaj je postao i prva zemlja u svijetu koja je počela u ljekarnama prodavati kanabis u rekreativne svrhe. Početna je cijena bila 1,30 dolara za gram, a kanabis može kupiti svaka osoba upisana u posebni registar konzumenata. Maksimum koji može kupiti tjedno iznosi 10 grama. Kanada je isti potez povukla lani, kad je legalizirala prodaju, posjedovanje i rekreacijsko korištenje marihuane. Legalno je posjedovati do 30 grama suhog ili svježeg kanabisa, a on se može nabaviti od ovlaštenih trgovaca, ali i uzgajati u vlastitom domu. Zakonom je propisan i limit – istodobno se može uzgajati maksimalno četiri sadnice te biljke.

Na europskom tlu, opće je poznata činjenica da je Nizozemska u tom pogledu najliberalnija i ima najdulju tradiciju. Posjedovanje marihuane tamo je legalizirano 1976. godine, a osim osobne potrošnje legalizirana je i preprodaja na malo do pet grama. Na kanabisu je Nizozemska gradila turizam, pa su svjetski poznati amsterdamski coffee shopovi, kao mjesta gdje se legalno može uživati u kanabisu, jer oni za to imaju dozvolu.

U kanabisu se bez straha od policijskog progona može uživati i Španjolskoj i Portugalu, koji je pred 10-ak godina dekriminalizirao posjedovanje droge za osobne potrebe. I u Češkoj i drugim državama EU-a konzumacija i prodaja marihuane u manjim količinama su posljednjih godina dekriminalizirani te se osobu koju se zatekne sa zapaljenim jointom kazneno ne goni. Ni u Brazilu ili Jamajci posjedovanje manjih količina trave više nije kriminalni čin.

Liberalizacija kanabisa uzima sve više maha i u SAD-u: savezne države Washington i Colorado prve su u SAD-u gdje su građani referendumom odlučili legalizirati korištenje kanabisa u nemedicinske, odnosno rekreativne svrhe. Washington je to napravio 2012., a Colorado 2014 godine. Od tada je još sedam država, kao i Washington DC, podržalo legalizaciju. Medicinski je kanabis pak dozvoljen u čak 33 savezne države. Kalifornija je postala sedma američka država, uz Aljasku, Colorado, Oregon, Wisconsin, Massachussets i Washington DC u kojima je zakonom dopušteno korištenje marihuane u rekreacijske svrhe. Da bi se kanabis mogao prodavati u trgovinama u rekreacijske svrhe, njihovi vlasnici moraju ishoditi dozvolu koju izdaje država, no prije svega je potrebno ishoditi lokalnu licencu. U Kaliforniji, gdje je prodaja marihuane u medicinske svrhe legalna od 1996. godine, industrija »trave« predstavlja veliki biznis. Novi zakon izglasan je na referendumu 2016., a dopušta legalno posjedovanje kanabisa osobama starijim od 21 godine, a mogu nabaviti do 28,5 grama marihuane po osobi, te osam grama koncentrirane marihuane. Sve punoljetne osobe u toj saveznoj američkoj državi smiju uzgojiti šest biljaka marihuane po kućanstvu, pod uvjetom da one ne budu izložene na javnom mjestu, ali konzumacija nije dopuštena u javnosti.

Referendum o legalizaciji kanabisa sprema se i u Novom Zelandu. Južna Koreja je legalizirala kontroliranu medicinsku uporabu kanabisa, a i dalje procesuira građane za rekreativno korištenje. U Južnoj Africi je vrhovni sud potpuno legalizirao uporabu kanabisa ako se radi o odraslim osobama i ako se ne kanabis ne konzumira na javnom mjestu.

U Velikoj Britaniji praksa je promijenjena lani, kada je liječnicima dopušteno da propisuju proizvode od kanabisa kao lijek. Liječenje proizvodima od kanabisa dopušteno je tamo svim pacijentima s »izvanrednom kliničkom potrebom«. I Meksiko se opasno približio tom svjetskom trendu: krajem prošle godine predstavio je zakon koji bi dokinuo kriminalizaciju marihuane, a pojedinci bi mogli proizvoditi maksimalnih 480 grama godišnje. Meksiko je na legalizaciju motiviran strašnim nasiljem koje je izazvao rat narko-kartela, i njihovi obračuni s vojskom i policijom. Lesoto je prva afrička zemlja koja je legalizirala uzgoj marihuane za medicinske svrhe. Libanonska vlada također razmatra legalizaciju medicinskog kanabisa, dok južnoameričke vlade i farmeri u proizvodnji kanabisa vide velik i unosan poslovni zalogaj.

Mogućnost da se ograničena legalizacija uporabe kanabisa iskoristi i kao turistički mamac, za sada turistički stručnjaci u Hrvatskoj i donositelji odluka nikad nisu ni dotakli. Tema je škakljiva i za sada nema nekog općeg stava pa se tako rijetki ustvari žele i upustiti u procjene što bi takva ponuda značila za domaći turizam.

Jedan naš sugovornik iz turističkih krugova, koji je, pak, živio u Kanadi, koja je lani konkretno krenula s cijelom pričom, kazao je kako su se benefiti pokazali vrlo brzo. Kanađani su, kaže, otvorili niz svojevrsnih boxova gdje se kanabis može kupiti legalno. Izgleda da se pred njima čeka u redovima. Naravno to će se s vremenom ispuhati, no interes je priličan. Posljedično je pala razina kriminala, a ekonomski benefiti domaćih kompanija su iznimno veliki. Cijene dionica firmi koje su počele legalno proizvoditi i prodavati kanabis su višestruko porasle u nekoliko mjeseci. Komentirajući pak eventualan sličan scenario u Hrvatskoj kazao je kako bi se sigurno promijenila percepcija naše zemlje.

– Mislim da bismo turistima postali iznimno interesantni jer, budimo realni, velik broj ljudi koristi marihuanu. Isto tako, mislim da bismo u očima svijeta postali konačno liberalna i moderna zemlja. Vjerujem da bi se ostvarili višestruki benefiti, uz ostalo smanjili i veliki problemi oko kontrole prodaje i korištenja. Razmišljajući o tome, čini mi se da bi najbolje bilo kada bi država »stavila šapu« na cijelu priču, a time imala i kompletnu kontrolu. Tada bi se moglo ponuditi određenom broju lokalnih samouprava, primjerice u turistički nerazvijenim područjima da na svom području to ponude i tako privuku goste. Ne samo u sezoni, nego cijele godine. U Slavoniji, primjerice, zašto ne, pita se naš sugovornik.

Bi li kanabis turizmom Hrvatska išla grlom u jagode, ili će pak čekajući »popušiti« izvrsnu priliku? Mišljenja su različita i još uvijek miljama daleko od bilo kakve konkretizacije. Mogućnost da se ograničena legalizacija uporabe kanabisa iskoristi i kao turistički mamac, za sada turistički stručnjaci i donositelji odluka ustvari nikad nisu ozbiljno dotakli. Nažalost, rasprave o tome u Hrvatskoj tako skoro vjerojatno neće ni biti.

U cijeloj priči oko mogućnosti razvoja kanabis turizma u Hrvatskoj, bitan faktor bi bio i sam tajming kada bi se naša zemlja u to uključila. Jer poznato je – tko krene na početku, pobire vrhnje.

Komentirajući mogućnost razvoja kanabis turizma u Hrvatskoj, Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, krovne udruge hrvatskog turističkog sektora, reći će kako bi Hrvatska u to trebala hrabrije krenuti.

– Evidentno je da se promjene događaju i vjerujem da nije pitanje hoće li doći do legalizacije kanabisa, osobito u medicinske svrhe, već je pitanje kada će se to dogoditi. Kada bismo bili među prvima sigurno bismo imali punu veću korist, nego, kao što to običava biti kod nas – da smo među zadnjima. Sigurno da je to i turistički potencijal, naš bi turizam mogao imati koristi, a vjerojatno bi se i neke destinacije u tom smjeru mogle brendirati, kazao je Ostojić, napominjući kako bi se hrabrije trebalo ići u smjeru legalizacije proizvodnje i korištenja kanabisa.

– Tu je još otvorenih pitanja, međutim svjedoci smo da se europske zemlje tome otvaraju, ukazat će ovaj turistički stručnjak. Na pitanje bi li se možda na taj način moglo dati »vjetra u leđa« turistički manje razvijenim prostorima, kazao je dakako, ali bi bilo teško jednima reći – ti možeš, a drugima, – ti ne možeš.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.