SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KORIDORI
 
Zašto je Gruzija važna za Kinu i Novi put svile?
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 02.01.2018. - 22:44:00
Zadnja izmjena: 03.01.2018. - 08:17:29
TBILISI - Kad se radi o ekonomiji, kineska vlada djeluje brzo. Isto je tako i kada je u pitanju izvoz. Najviše proizvoda u Europu prevozi se morskim putem, ali Peking je u potrazi za kopnenom alternativom. 

Kineski predsjednik Xi Jinping prije četiri godine je najavio inicijativu pod imenom „Novi put svile“ ili „Jedan pojas, jedan put“.

Riječ je o više različitih transportnih koridora prema zapadu, dijelom kroz Bjelorusiju i Rusiju, dijelom preko centralne Azije, Azerbejdžana, Gruzije i Turske, a dijelom i preko Pakistana do Indijskog oceana, a zatim dalje brodovima. Peking razmatra mnoge rute kako bi mogao izabrati onu koja mu najviše odgovara – ali i kako bi mogao zemlje na „Novom putu svile“, prema svojoj potrebi, okrenuti jedne protiv drugih.

Ali sve je to još uvijek daleka budućnost. Predsjednik kineske vlade Li Keqiang obećao je nedavno, tijekom sastanka sa 16 njegovih kolega iz zemalja srednje i jugoistočne Europe, da će Kina investirati u „Novi put svile“ i infrastrukture tih zemalja. Riječ je, kako je rečeno, o iznosu od oko tri milijarde dolara. A to je novac koji je tim zemljama prijeko potreban. Naime, mnogi na Balkanu osjećaju da ih je Europska unija zaboravila. Istina je da tješnje ekonomske veze s Kinom nisu alternativa EU, ali su one u svakom slučaju od pomoći.

Ključnu ulogu u promišljanju Pekinga za koje transportne koridore bi se mogao odlučiti, igra Gruzija. Ta zemlja bi trebala biti čvorište za transport kineskih proizvoda i to ne samo zbog njenog povoljnog, središnjeg geografskog položaja. Gruzija je, prema izvještajima Svjetske banke, zemlja koja nudi najbolje uvjete za investitore: manje birokracije, institucije koje funkcioniraju, gotovo da nema korupcije, a ekonomija je u konstantnom rastu.

U lipnju 2014. Tbilisi je potpisao ugovor s Europskom unijom, a od svibnja 2017. godine s Pekingom je povezan ugovorom o slobodnoj trgovini. Gruzija tako, među svojim susjedima ima jedinstveno obilježje: tijesne veze i s Kinom i s Europskom unijom.

Peking ulaže milijune samo da bi Tbilisi vezao uz sebe. Najveći pojedinačni investitor u Gruziji je Hualing grupa. U predgrađu glavnog grada Gruzije gradi se posebna ekonomska zona s hotelima, najvećim šoping-centrom na Kavkazu, zabavnim parkom, višekatnicama i cestama. Također, Kina gradi i u drugim zemljama na Kavkazu.
Strateški važna je i kupovina i izgradnja luke u Potiju na Crnom moru. Tu bi u budućnosti trebali uplovljavati veliki brodovi, oni za koje je neophodna adekvatna dubina mora. Na jednoj konferenciji u Tbilisiju kineski veleposlanik govorio je o „geopolitici“, a njegova zemlja je Gruziju pozvala kao jedinog gosta da se predstavi na Međunarodnom sajmu trgovine i investicija u kineskom Xiamenu. Kina je u međuvremenu Gruziji postala treći najvažniji trgovinski partner.

Peking se pokušava probiti i u druge zemlje te regije, ali slično je i s Berlinom. Njemačka poduzeća poput Knaufa i HeidelbergCementa rade ozbiljne poslove i zapošljavaju sve više ljudi – moglo se čuti sredinom prosinca na jednoj konferenciji Njemačkog ekonomskog udruženja (DWV) u Tbilisiju. Oliver Regner iz tog udruženja pohvalio je gruzijsku vladu zbog njene ekonomske otvorenosti.

U Gruziju se investira i iz susjednih zemalja: Turske, Irana, pa čak i iz Rusije. Ipak, odnosi s velikim susjedom sa sjevera i dalje su prilično opterećeni što datira od 2008. Predsjednik Mihail Sakašvili tada je pokušao otcjepljenu regiju Južne Osetije vojnim putem vratiti pod svoju kontrolu – Rusija je intervenirala i to nije dozvolila.

Uslijedilo je ledeno doba u odnosima dviju zemalja. Moskva smatra da ju je tradicionalni saveznik „izdao“ zbog veza sa Zapadom i zato je i danas za Gruzijce teško da dobiju vizu za Rusiju. S druge strane, ruski građani mogu bez problema putovati u Gruziju. Vlada u Tbilisiju čvrsto se drži svog prozapadnog usmjerenja, a prema Rusiji se odnosi pragmatično. Posebno kada Rusi investiraju u Gruziju.